ChatGPT kao besplatan psiholog?

ChatGPT predstavlja jedan od najrevolucionarnijih alata današnjice. Umjetna inteligencija je općenito uhvatila zamah i ubrzano mijenja gotovo sve aspekte ljudskog djelovanja: od industrije i biznisa, preko medicine i edukacije, do kreativnog stvaralaštva.

Dok su jedni oduševljeni, drugi skeptični, treći su zabrinuti zbog drastičnih promjena i u strahu su od progresa ove tehnologije. Kako god, umjetna inteligencija (AI – Artificial Intelligence) sve više postaje dijelom naših života.

U ovom tekstu detaljno istražujemo upravo ChatGPT: o čemu se radi, kako i kad je nastao, u čijem je vlasništvu, je li zaista inteligentan, na kojim principima “razmišlja”, kako ga ljudi najčešće koriste, kako mu postavljati bolja pitanja, koliko su naši razgovori privatni…

Posebno nas zanima potencijalna uloga ovog chatbota na polju mentalnog zdravlja, a donosimo i intervju koji smo obavili s njim (bolje rečeno, koji je obavio sam sa sobom, na osnovu naših uputa). Na kraju smo pokušali i pokvariti ChatGPT – pomoću pitanja iz vica. 🙂

ChatGPT: o čemu se radi?

ChatGPT je model umjetne inteligencije koji upotrebljava napredne algoritme za interpretiranje i generiranje teksta. Besplatan je i jednostavan za korištenje, ima ogromnu bazu podataka na raspolaganju, a odlično oponaša ljudski ton komunikacije.

“Chat” (čita se kao: čet) na engleskom znači “razgovor” (komunikacija, čavrljanje), dok je “GPT” (čita se kao đi-pi-ti) skraćenica od “generative pre-trained transformer”, što znači “generativni, istrenirani transformator”.

• Generative (generativni): sposoban je proizvesti tekst na osnovu ulaznih informacija (npr. pitanja koja mu postavljamo). To znači, ne samo da prepoznaje i razumije forme u jeziku, nego stvara i nove odgovore na osnovu naučenih pravila i podataka;
• Pre-trained (unaprijed trenirani): ChatGPT je istreniran na velikom skupu informacija, uključujući knjige, članke, internetske stranice i druge izvore. Taj trening omogućava modelu da prepozna jezične obrasce, gramatiku te značenje riječi i fraza;
• Transformer (transformator): specifična arhitektura umjetne inteligencije koja omogućava efikasnu obradu jezika. Ona koristi mehanizam pažnje (attention mechanism) kako bi se usredotočila na relevantne dijelove teksta prilikom generiranja odgovora. Ova arhitektura je revolucionarna jer omogućava rad s velikim količinama podataka i kontekstualno razumijevanje složenih jezičnih struktura.

Dakle, ChatGPT je poseban po tome što je sposoban izuzetno brzo i uglavnom ispravno procijeniti poruku koju mu pošaljemo te vraćati “humanizirane” odgovore. Također omogućava korisnicima da oni usmjeravaju razgovor kako žele (jezik, ton, stil, dužina, detalji, itd.).

Više o načinima na koje ga možemo koristiti, govorimo nešto kasnije u tekstu.

Pozadina priče

Krajem 2015. godine, Sam Altman, Elon Musk, Greg Brockman, Ilya Sutskever i nekolicina drugih poduzetnika i stručnjaka iz svijeta IT industrije osniva OpenAI, neprofitnu organizaciju koja za cilj ima istraživanje umjetne inteligencije, s naglaskom na njeno odgovorno korištenje.

Ubrzo su shvatili da trebaju uvesti neki profitabilniji model, a kako bi privukli investitore i time omogućili daljnji razvoj tehnologije. To će učiniti 2019. godine.

OpenAI je sada u gotovo polovičnom vlasništvu Microsofta (49%). Postoje i drugi ulagači, ali je i dalje jedini pravi vlasnik neprofitna organizacija OpenAI, koja djeluje kao upravni organ i kontrolira istraživačke i razvojne procese. Vrijednost kompanije se procjenjuje na 157 milijardi američkih dolara (02.10.’24. god.).

Musk je napustio OpenAI 2018. godine, a razlog je neslaganje s ostalima oko budućnosti firme. Navodno, on je htio preuzeti potpunu kontrolu nad kompanijom, bilo da postane CEO ili da se OpenAI spoji s Teslom. Altman i drugi u kompaniji su to odbili, što je dovelo do njegovog odlaska. Musk je povukao svoja ulaganja, a poslije je i tužio OpenAI kao nelojalnu konkurenciju.

Kako god, prvi model (ChatGPT-1) je nastao te iste godine. Svaka naredna verzija je bila značajno bolja od svojih prethodnika, ali su još uvijek imale previše nedostataka, pa široj javnosti nisu ni bile dostupne. Konačno, 30.11.2022., objavljen je ChatGPT 3.5 model, koji je izazvao pravi “bum” u svijetu.

Pokreće se lavina…

U samo par mjeseci, ChatGPT je imao preko stotinu miliona korisnika, što ga je učinilo najbrže rastućim softverom ikada. Njegova pojava je prisilila i konkurenciju da ubrza puštanje u javnost vlastitih proizvoda tog tipa, pa su objavljeni Gemini, Claude, Llama, Grok…

ChatGPT 4o je izašao u petom mjesecu 2024. godine i dodatno je uzburkao strasti. Ovo “o” u nazivu modela predstavlja prefiks “omni” (od lat. omnis – “sve”). Naime, taj model je mogao brže i preciznije interpretirati i generirati ne samo tekst, nego i slike, video te zvuk. Općenito je bio značajno moćniji od svojih prethodnih modela.

Ovaj alat danas ima preko 180.5 miliona korisnika, a stranica broji preko tri milijarde posjeta mjesečno!

Besplatan, ali s ograničenjima

Ovo pišemo krajem 2024. godine i ChatGPT 4o je dostupan u freemium varijanti (“free”: besplatno i “premium”: premija, tj. plaća se). Dakle, moguće ga je koristiti bez plaćanja, ali s ograničenjima u vidu manjeg broja poruka u određenom vremenskom intervalu i nedostupnosti napredne obrade slika i zvuka. Valja spomenuti da npr. slike i tekst ne “troše” isto – grafička obrada je zahtjevnija od tekstualne.

Uglavnom, što korisnik izabere skuplji model plaćanja, ima i manje ograničenja. OpenAI to opravdava činjenicom da ovaj kompleksni softver traži i veliku procesnu moć, a to košta. Ako naša komunikacija traži više obrade, veći su i troškovi za kompaniju.

Dobra je vijest da, čak i kada potrošimo besplatne kapacitete naprednog ChatGPT-a (što nam bude javljeno porukom u dnu ekrana), program se automatski prebacuje na neku od ranijih verzija, npr. na 3.5, a njih možemo koristiti bez ograničenja. Naravno, te starije verzije neće biti tako brze ni precizne kao ova 4o, ali mogu poslužiti u velikom broju slučajeva.

Je li ChatGPT zaista inteligentan?

Ideja o umjetnoj inteligenciji nije nova i ona odavno golica ljudsku maštu. Vrlo je prisutna tema u romanima i filmovima – od neorganskih bića u Homerovim epovima, preko Frankensteinovog čudovišta Marry Shelly, do Kubrickovog i Clarkovog HAL-a 9000…

Naravno, što su djela recentnija, sama ideja je sve bliža onome što mi danas podrazumijevamo pod umjetnom inteligencijom (npr. film “Her” iz 2013. godine, sa Joaquinom Phoenixom i Scarlett Johansson u glavnim ulogama). Usput rečeno, u zadnjih par godina je već snimljeno nekoliko filmova na osnovu scenarija koji potpisuje upravo ChatGPT.

Na primjer, kratki film The safe zone (iz 2022. god.) je prvi film ikada napisan i režiran od strane umjetne inteligencije. Talijanski film Il Diario di Sisifo (“Sizifov dnevnik”, 2023. god.) je prvi dugometražni film koji je napisala ova tehnologija. Uslijedio je The Last Screenwriter švicarskog režisera Petera Luisija u 2024. god., također s chatbotom kao scenaristom, a svjetska premijera u Londonu je otkazana. Naime, sve skupa je izazvalo revolt kod radnika u filmskoj industriji.

Alat, a ne misaono biće

Kako god, postoje eksperti koji smatraju da sam izraz “umjetna inteligencija” nije prikladan. Među njima je Jaron Lanier, američki informatičar, autor i kompozitor, kojeg ponekad nazivaju “ocem virtualne stvarnosti“. Usput rečeno, on nije prvi govorio o VR tehnologiji, ali je, izradom potrebnog hardvera, dao značajan doprinos njenom razvoju.

Dok Lanier priznaje da je ChatGPT izuzetno postignuće i da predstavlja prekretnicu u daljnjem razvoju tehnologije i ljudskog društva općenito, ističe da je pogrešno mistificirati GPT modele i pridavati im karakteristike misaonog bića. Po njemu, to je samo alat, koliko god napredan i fascinantan bio. Jedina inteligencija iza toga svega je ona ljudska, sve ostalo je samo “obična” matematika, ogromne tabele brojeva i odnosi među njima.

Kako onda “razmišlja”?

ChatGPT, posebno najnovija verzija (u ovom momentu, 4o), u stanju je shvatiti kontekst, prepoznati nijanse, pa čak i humor. Dakle, pored svih drugih mogućnosti, može razumjeti i složena pitanja te voditi rasprave.

To ponekad može zavarati, ali u pozadini te komunikacije su samo brojevi i odnosi među njima.

Poslužimo se jednostavnim primjerom i pokušajmo kroz nekoliko stavki objasniti način na koji ChatGPT i drugi slični modeli rade.

1. Podaci kao osnova

ChatGPT je treniran na velikom broju tekstova (knjiga, članaka, stranica na internetu, zvučnih zapisa, videa, itd.). Model ne zna šta znače pojedine riječi ili informacije općenito, ali “uči” gdje se one pojavljuju i kako su povezane jedne s drugima.

Recimo da mu zadamo da završi rečenicu “Pas je bio gladan, pa je pojeo…” ChatGPT će na osnovu statistike znati da bi sljedeća riječ trebala biti “kost”, a ne “planina”. Kroz trening je, prelazeći kroz mnoštvo podataka, više puta naišao na to da pas jede ili glođe kost, nego na to da pas jede ili glođe planinu. Dakle, u pitanju je statistika.

2. Brojevi, ne riječi

Kao što smo spomenuli, ChatGPT je kompjuterski program. Prema tome, operira na bazi brojeva, a ne riječi.

Tako riječ pas iz naše rečenice može postati npr. broj 456,  riječ je broj 789, itd.

Njegovo “učenje” se sastoji u tome da pamti kako su ti brojevi međusobno povezani.

3. Matrice i težine

Model koristi matrice, konkretniije, velike tabele brojeva za izračunavanje važnosti svake riječi u određenom kontekstu.

U rečenici koju treba završiti, “Pas je bio gladan pa je pojeo…”, ChatGPT analizira koje su riječi važne za razumijevanje da se “on” (kao “on je bio gladan”) odnosi na psa, a ne kost.

To se postiže množenjem tih matrica i dodjeljivanjem različitih “težina” svakom broju, što pomaže modelu da razumije kontekst.

4. Predviđanje sljedeće riječi

Kada ispisuje tekst, ChatGPT ustvari predviđa sljedeću riječ na osnovu vjerovatnoće.

Na primjer, ako model vidi “Pas je bio gladan, pa je pojeo…”, izračunava:

• • vjerovatnoća da je sljedeća riječ “kost” = 85%.
  • vjerovatnoća da je “planina” = 0.01%.

Na kraju bira onu koja je statistički izvjesnija.

5. Iterativni proces

Model generira i analizira riječ po riječ, koristeći svaku za predviđanje sljedeće, i tako dalje. Na kraju, stvara cijele rečenice.

Kada to znamo i vidimo kojom brzinom ChatGPT pravi te izračune, cijela tehnologija je još impresivnija.

6. Mehanizam pažnje

Već smo ranije spomenuli, mehanizam pažnje je posebna matematička komponenta koja se koristi u strojnom/mašinskom učenju (ML – od engl. machine learning) i umjetnoj inteligenciji, a omogućava razumijevanje konteksta. To se ostvaruje preko fokusiranja na najvažnije dijelove ulaznog teksta.

Na primjer, ako napišemo “Pas je bio gladan, pa je pojeo kost,” ChatGPT će koristiti matematičke izračune kako bi shvatio da se “je” odnosi na psa, a ne na kost.

Kako to sve skupa funkcionira (pojednostavljeno)?

Unos (naš tekst) se “razbija” na manje dijelove (tzv. tokene, sam proces se naziva tokenizacija), a tokeni se pretvaraju u brojeve.

Matematičkim operacijama (množenjem matrica, izračunom vjerovatnoće) se zatim analiziraju veze između tih brojeva.

Model predviđa najvjerovatniji ishod na osnovu obrazaca koje je naučio prilikom treninga.

Razlika između naše i umjetne inteligencije

Da mi i ChatGPT moramo istovremeno dovršiti rečenicu “Pas je bio gladan, pa je pojeo…”, i mi ćemo, kao i model, znati koja riječ bi mogla slijediti. Međutim, dok ćemo mi koristiti vlastito iskustvo i logiku, model će se oslanjati na matematičke proračune, bez ikakvog stvarnog razumijevanja.

Dakle, ChatGPT je poput izuzetno brzog kalkulatora za jezik: prepoznaje obrasce i statistički bira najbolji nastavak. Sve se temelji na velikom broju podataka, množenju brojeva i procjeni vjerovatnoće.

Slično radi i s drugim medijskim oblicima – usitni ih na jednostavnije dijelove (npr. slike na piksele, zvukove na frekvencije, video na slike i zvukove), pretvori u brojeve, pa analizira odnose među njima.

U koje se svrhe obično upotrebljava

Druge kompanije ovaj model već integriraju u neke druge tehnologije (npr. Microsoft Copilot, koji je, moglo bi se reći, kombinacija ChatGPT 4 verzije i njihovog Bing pretraživača) ili na bazi ChatGPT-a prave neke specijalizirane programe, kao što je to Perplexity, koji se fokusira na pretragu i istraživanje.

Međutim, u ovom poglavlju smo planirali spomenuti načine na koje pojedinci načešće koriste ChatGPT, bilo privatno, bilo poslovno.

Ovo su samo neki od načina na koje možemo koristiti ovaj moćni chatbot:

• pisanje i uređivanje tekstova – eseji, članci, biografije (CV), e-mailovi, poruke, prezentacije…
• kreativno pisanje – pjesme, novele, scenariji za filmove i igrice…
• savjeti za učenje – organizacija vremena, tehnike pamćenja, pojednostavljena objašnjenja…
• razrada ideja – brainstorming za projekte, kreativne koncepte, istraživačke planove…
• učenje stranih jezika – plan učenja i izvori, simulacija razgovora na stranom jeziku, pojašnjenja i prevođenja…
• kreiranje planova i rutina – raspored vježbanja, organizacija poslovnih aktivnosti, planovi prehrane…
• pomoć u kodiranju – učenje programiranja, ispravljanje grešaka u kodu, pronalaženje alternativnih rješenja i izvora…
• planiranje događaja ili putovanja – rute, budžeti, prijedlozi aktivnosti…
• tehnička podrška – rješenja za svakodnevne digitalne probleme s mobitelima, laptopima, drugim uređajima…
• kulinarstvo – prijedlozi za recepte, objašnjenja mjera, ideje recepata na osnovu nabrojanih sastojaka…
• istraživanje – školsko gradivo, akademske teme, sadržaji vezani za hobije…
• prijedlozi – knjige, filmovi, serije…
• edukacija – objašnjavanje kompleksnih tema kroz jednostavne primjere, kreiranje interaktivnih priča u edukativne svrhe, pomoć u učenju kroz kvizove ili simulacije ispita…
• mentalno zdravlje – savjeti za relaksaciju i nošenje sa stresom, dnevnik emocija, simulacija razgovora s prijateljem ili psihoterapeutom…

itd.

Kao što vidimo, samo je mašta granica: možemo ga pitati da nam predloži ideje za originalan poklon, napravi poslovni plan za neki projekt, ali i da nam opiše kako bi izgledao naš dan da smo srednjovjekovni vitez…

Pročitajte dalje: kako bolje iskoristiti ChatGPT, je li ovaj model siguran za djecu, koliko su naši razgovori privatni…