Prava atrakcija
Ova gigantska biljka cvjeta rijetko i nepredvidivo, pa je među najpopularnijim atrakcijama u botaničkim vrtovima. Osim što je jedna od najvećih na svijetu, kada procvjeta, jedna je od najsmrdljivijih. Zbog toga je nazivaju “cvijet leš” (na indonezijskom: bunga bangkai – bunga znači cvijet, a bangkai se može prevesti kao leš, strvina ; engl. corpse flower).
Raste na Sumatri
Biljku je otkrio talijanski botaničar Odoardo Beccari 1878. godine na Sumatri, u Indoneziji. Stručni naziv je Amorphophallus titanum (Becc.) ili Titan arum. Kod nas se naziva golemi kozlac ili upravo – cvijet leš. To je najveća biljka na svijetu sa nerazgranatim cvatom.
Dijelovi cvijeta
Cvijet leš se sastoji od centralnog šupljikastog klipa (spadix), koji može narasti i preko 3 metra. Obavija ga lisnata formacija koja se naziva tulac (spathe). Pri dnu klipa se nalaze stotine ženskih i muških cvjetića. Prilikom cvjetanja, tulac se razmota, a zrakom se proširi nepodnošljiv smrad trulog mesa.
Traži puno energije
Zbog gigantskih proporcija, cvijet leš zahtijeva mnogo sunca, vode i hrane. Zbog toga mu je potreban i veliki rezervoar – njegov gomolj obično ima masu od oko 50 kg, ali su zabilježeni slučajevi i od preko stotinu kilograma!
Cvjeta jednom u 5 ili 10 godina, a ta rijetka pojava traje 24-36 sati. Ostatak vremena, dakle u godinama kada ne cvjeta, cvijet leš izgleda kao omanje drvo, zapravo jedan razgranati list koji može narasti i do 6 metara u visinu. Proći će i godine, sve dok se ne stvori dovoljno zaliha za iduće cvjetanje. Za prvo cvjetanje je potrebno 7-10 godina, a za iduće može proći isto toliko, iako mogu procvjetati i za 2-3 godine.
Izuzetno neugodan miris
Analize su pokazale kako se miris sastoji od izovalerične kiseline (“znojne noge”, neke vrste sireva), dimetil disulfida (češnjak), dimetil trisulfida (trulež), indola (fekalije), benzil alkohola (slatkasti cvjetni miris, npr. jedna od komponenti mirisa jasmina), trimetilamina (ustajala riba), itd. Vonj je najintenzivniji noću, a ujutro i preko dana slabi.
Čemu služi taj smrad?
S obzirom na to da se prvo otvore ženski cvjetići, a tek dan ili dva iza toga i muški, cvijet leš uglavnom nije sposoban za samooprašivanje. Iz tog razloga, biljka proizvodi taj famozni smrad, koji imitira miris uginulih životinja. To privlači insekte koji se hrane mesom strvina ili polažu jaja u njih. Pored mirisa, temperatura cvijeta se povisi na oko 36 °C, što pomaže da se miris rasprši, ali i da dodatno zavara strvinare.
Rekordi
Godine 2003., u Botaničkom vrtu Univerziteta u Bonnu, procvjetao je najviši cvijet leš (2.74 metra) i time ušao u Guinnessovu knjigu rekorda. Dvije godine kasnije, 2005., u zoološko-botaničkom vrtu Wilhelma, Stuttgart, rekord je srušen: cvijet je dosegao visinu od 2.94 metra.
Najviši zabilježeni primjerak narastao je 3.1 metar, izmjeren 2010. godine, a uzgojio ga je Louis Ricciardiello, stomatolog i uzgajivač iz Gilforda, New Hampshire, SAD. Taj primjerak i danas drži službeni rekord. Navodno je 2016. god., u Botaničkom vrtu Cibodas, Zapadna Java, Indonezija, zabilježen cvijet visine 3.73 metra.
Mala bizarnost vezana uz ime
Zanimljivo je spomenuti kako je naziv Titan arum skovao sir David Attenborough za potrebe snimanja dokumentarne serije Privatni život biljaka (The Private Life of Plants, BBC, 1995. god.). Naime, stručni naziv biljke – Amorphophallus titanum – sa starogrčkog bi se mogao prevesti kao “divovski izobličeni penis”: άμορφος – amorphos, “amorfan, bez oblika, nakazan” + φαλλός – phallos, “falus”, odnosno penis u erekciji.
Međutim, sir Attenborough je smatrao kako bi bilo neprikladno koristiti taj stručni naziv u u popularnoj TV seriji, namijenjenoj širokim masama, stoga je počeo koristiti ovaj alternativni naziv – Titan arum, odnosno, divovski arum ili divovski kozlac. Inače, u toj trećoj od šest epizoda, nazvanoj “Cvjetanje” (Flowering), prvi je put kamerom zabilježeno cvjetanje i oprašivanje ove biljke.
