Slovačka: jedinstveni dvorci, pećine, mineralni izvori, narodna arhitektura, europsko Mrtvo more, ruševine iz vremena Kelta i Rimljana, endemske vrste, rudnik dragocijenog opala i još mnogo toga. Koje su to turističke atrakcije u Slovačkoj koje ćete teško naći bilo gdje drugo na svijetu?
Slovačka: osnovne informacije
Slovačka, službeno Republika Slovačka (sl. Slovenská republika), je kopena država u Centralnoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na zapadu s Austrijom, a na sjeverozapadu s Češkom.
Zauzima površinu od 49 000 kilometara kvadratnih i uglavnom je planinska zemlja. Slovačka ima preko 5.4 miliona stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi po veličini je Košice. Službeni jezik je slovački. Donosimo vam neke zanimljive činjenice o ovoj zemlji.
1. Poznate osobe čiji su preci iz Slovačke
Možda to niste znali, ali ove svjetski poznate ličnosti vuku korijene iz Slovačke:
- Angelina Jolie – djed iz Košica, baka također iz Slovačke (originalno prezime njenog dede s očeve strane, dakle oca njenog oca, Jona Voighta, također slavnog glumca, bilo je – Voytka);
- Audrey Hepburn – baka rođena u Kovarcu (Kovarce);
- Andy Warhol – majka iz Mikove (Miková);
- Paul Newman – majka iz Ptičie;
- Jon Bon Jovi – roditelji njegove bake s majčine strane su bili Slovaci;
itd.
► Sjećate li se komedija poput Istjerivači duhova (Ghostbusters; 1984.), Blizanci (Twins; 1988.), Policajac iz vrtića (Kindergarten Cop; 1990.), Junior (1994.)? Režirao ih je Ivan Reitman, čiji su roditelji iz Komarna (sl. Komárno), gdje je i sam rođen. Reitman ima kanadsko državljanstvo, a živi i radi u SAD-u. Također je producirao filmove kao što su Beethoven (1992.), Space Jam (1996.) te mnoge druge.
2. Najbliži glavni gradovi u Europi
Dva najbliža glavna grada u Europi su Bratislava i Beč, udaljeni samo 60 kilometara. To znači duplu dozu kulture i zabave. Između njih je sat vremena putovanja autobusom u jednom smjeru. Naravno, moguće je i krstarenje Dunavom, koje traje oko 90 minuta od grada do grada. Također, Bratislava je jedini glavni grad na svijetu koji graniči sa dvije različite države – Austrijom i Mađarskom.
3. Raznolika priroda
Slovačka ima 9 nacionalnih parkova i 14 zaštićenih krajolika. Posebno se ističu Visoke Tatre, sa vrhovima preko 2500 metara, kao i ledenjačka jezera. Nezaobilazan je i Nacionalni park Slovenski raj sa svojim divljim kanjonima, Niske Tatre sa bujnim planinskim livadama te prekrasne doline u planinskim lancima Mala Fatra i Pieniny.
4. Najviši gotički drveni oltar na svijetu
Oltar sv. Jakova, koji je izrezbario majstor Pavol od Levoče, visok je 18 metara i 62 centimetra. Nastao je između 1508. i 1517. godine. Najviši je na svijetu takve vrste. Između 2012. i 2015. godine, oltar je temeljito restauriran, s namjerom da potraje još najmanje 100 godina, do neke iduće restauracije.
5. Slovačka u srcu Europe
U srcu Europe se nalazi Slovačka. Tako bar tvrde Slovaci. Naime, u selu Kremnické Bane, pored stare crkve sv. Ivana Krstitelja, nalazi se oznaka koja predstavlja geografski centar Europe. Ipak, ne treba zaboraviti da Slovačka nije jedina zemlja koja tvrdi da se baš u njoj nalazi to famozno središte – zbog različitih načina izračunavanja centra, za isto se “otimaju” i Njemačka, Ukrajina, Bjelorusija, Litvanija, Poljska, Mađarska…
6. Herlijanski gejzir
U selu Herľany, u okolini Košica, postoji aktivan gejzir i jedna je od najvećih atrakcija u Slovačkoj. Sve je počelo 1870-tih godina.
Naime, kako bi se pronašao još jedan izvor mineralne vode, a u svrhu proširenja obližnjih toplica, na tom mjestu je izbušen arteški bunar. Izvlačeći sondu iz bušotine duboke 404.5 metra, radnike je iznenadio snažan mlaz podzemne mineralne vode. Otkriven je pravi gejzir. Danas se javlja svakih 32 do 34 sata, voda može šikljati preko 15 metara u visinu. Ta prirodna predstava traje između 20 i 30 minuta.
Herlijanski gejzir u jednoj erupciji izbaci oko 600 hektolitara vode. Za razliku od većine drugih gejzira, koji izbacuju vruću vodu, ova voda je hladna (14-18°C). Sličnih gejzira ima još samo na Islandu.
7. Pronađeno blago
Veliko blago, oko 3 000 zlatnika, uključujući i dva metra dugačak zlatni lanac te medalje iz 17. stoljeća, pronađeni su tokom građevinskih radova u Košicama – i nisu misteriozno nestali nakon pronalaska. To blago danas možete vidjeti u Muzeju Istočne Slovačke (Východoslovenského múzea).
8. Drvene crkve
U Slovačkoj postoji gotovo 50 izuzetno očuvanih drvenih crkvi. Pod zaštitom su UNESCO-a, u potpunosti su od drveta i bez ijednog eksera. Najstarija od njih je ona sv. Franje Asiškog u Hervartovu, u blizini Bardejova. Izgrađena je 1500. godine.
9. Valuta: euro (€)
Slovačka nije samo članica Europske Unije, već pripada i eurozoni, odnosno monetarnoj uniji zemalja koje su prihvatile euro kao službenu valutu. Slovačka kruna (slovenská koruna) je povučena iz opticaja 2009. godine i zamijenjena je upravo eurom. Osim Austrije, sve druge zemlje s kojima Slovačka graniči koriste vlastite valute, što Slovačkoj daje određenu prednost kada su u pitanju strani turisti.
10. Zaista veliki konj
Najviša statua konja na svijetu je smještena unutar sportskog kompleksa u Šamorínu (Šamorín-Čilistov). U potpunosti je napravljena od nehrđajućeg čelika. Visoka je skoro 9 metara, a teži 20 tona.
11. Misteriozne kamene kugle
U Parku prirode Klokočovské skálie, na sjeverozapadu Slovačke, oblast Kysuce, nalaze se velike kamene kugle. Najveća od njih ima promjer od 2.15 metra, a nazvali su je Mary. Ovaj prirodni fenomen još je uvijek neobjašnjen, pa je predmet mnogih teorija i objašnjenja, poput onih da su kugle vanzemaljskog porijekla.
Najpoznatija nalazišta kamenih sfera nalaze se u Meksiku i Kostariki, a najveće u Europi je upravo ovo u Slovačkoj. Međutim, ima ih i u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji…
12. Slatka voda
Slovačka je veoma bogata slatkom vodom. Najveće zalihe vode se nalaze na području Žitnog ostrva (sl. Žitný ostrov).
13. Slovačka je svjetska velesila kada su dvorci u pitanju
Iako površinom relativno mala, teško ćete pronaći zemlju sa više dvoraca od Slovačke. Prvi pisani spomen najstarijeg dvorca u Slovačkoj, dvorca Devín, potječe iz 868. godine. Dvorac Spiš ili Spiški dvorac je pod zaštitom UNESCO-a i jedan je od 10 najvećih na svijetu.
Zamak Čahtice je možda najpoznatiji po priči o strašnoj grofici Elizabeth Bathory (Eržebet Batori), “Gospođi Drakuli”, najmasovnijoj i možda najokrutnijoj ženi ubojici ikada. Smatra se da je mučila i usmrtila oko 650 mladih djevojaka! Kako god, Slovačka se ponosi sa svojih nekoliko stotina dvoraca.
14. Đavolja stijena
Jedinstvena prirodna pojava, “kamena gljiva” zvana Đavolja stijena, nalazi se u blizini sela Budča (okolica Zvolena). Ova kamena gromada, koja stoji na špicu visoke litice, odlična je za fotografiranje.
15. Sunčani sat
Jedini solarni sat u Slovačkoj, a usput i jedini sunčani sat na svijetu koji pokazuje precizno solarno vrijeme, nalazi se u mjestu Stará Bystrica (Kysuce). Ovaj astronomski sat je i najveća drvena skulptura u Slovačkoj.
16. Najviši pećinski stup na svijetu
Stalaktiti “rastu” odozgo. Stalagmiti odozdo. Kada se stalaktit i stalagmit spoje, nastaje stalagnat ili špiljski/pećinski stup. Najviši stalagnat na svijetu se nalazi u krškoj pećini Krásnohorská, a visok je 32.6 metra.
Slovačka inače obiluje zanimljivim i jedinstvenim pećinama. Otkriveno ih je preko 2400, a od toga je samo 400 istraženo. Njih desetak je otvoreno za javnost.
17. Slovački Betlehem
Majstoru Jozefu Pekari je trebalo više od 15 godina da završi Betlehem u Rajeckoj Lesni (Rajecká Lesná). Ova instalacija je pravi raritet, pošto je najveći pokretni drveni Betlehem u Europi. Dugačka je 8.5 metara, široka 2.5 metra i 3 metra visoka. Sadrži oko 300 figurica, a pola od njih su pokretne. Osim vjerske tematike, Pekarina izložba prikazuje i scene iz prošlosti Slovaka.
18. Pećina Ochtinská
Na svijetu postoje samo četiri aragonitske pećine/špilje koje su pristupačne. Aragonit je mineral iz grupe karbonata, rođak kalcita. Slovačka je jedna od dvije europske zemlje u kojima možete naći ovaj jedinstven prirodni fenomen.
Ohtinska aragonitska pećina se od ostalih razlikuje po tome što u njoj nećete naći klasične stalaktite i stalagmite, već “pećinske cvjetove” i druge formacije od aragonita. Osim ove u Slovačkoj, takvu vrstu špilje možete naći još samo u Češkoj, Meksiku i u Argentini.
19. Igračka stara 3000 godina
Najstarija igračka u Centralnoj Europi nađena je u blizini Košica. Radi se o dječjoj igrački, kolicima sa četiri točka. Igračku možete vidjeti u Institutu za arheologiju Slovačke akademije znanosti u Košicama.
20. Prva zaštićena narodna arhitektura na svijetu
Smješteno podno planinskog lanca Strážov, živopisno selo Čičmany će vas vratiti u vrijeme. Tu možete saznati kako su živjeli Slovaci u prošlosti, kako su se oblačili, kao i kako su gradili te drvene, oslikane kuće koje podsjećaju na kuće od medenjaka iz bajki. U Čičmaniju možete čuti mnogo interesantnih priča iz daleke prošlosti. Selo Čičmany se prvi put spominje čak 1272. godine.
21. Bajkoviti hrastov gaj
Za to ne zna puno ljudi, ali šumarak hrastova u blizini Dobre Njive (Dobrá Niva) u Zvolenu je bez premca. Privlači pažnju znanstvenika iz cijelog svijeta. Naime, na tom području raste 600 velikih, starih hrastova. Stari su preko 400 godina, pa su im debla poprimila neobične oblike, poput onih iz slikovnica.
22. Ogromno podzemlje
Podrumi ispod dvorca Červený Kameň čine najveći podzemni kompleks u Centralnoj Europi. Osim toga, tu je otvorena i jedna od najstarijih apoteka u tom dijelu svijeta – 1649. godine.
23. Kuće uklesane u stijenama
Možete li vjerovati da neki ljudi u Slovačkoj i dan-danas žive u kamenim “pećinama”? Jedne prilike, ovo su mjesto posjetili pripadnici indijanskog plemena Apači i rekli kako su te slovačke nastambe još posebnije od njihovih prebivališta na liticama. Naime, Apači tu žive samo preko ljeta, dok Slovaci u svojim kućama u stijeni žive tokom cijele godine.
Ove jedinstvene kuće su smještene u selu Brhlovce, na jugozapadu Slovačke. Nastale su u 16. stoljeću. Neki stručnjaci smatraju da su one rezultat povlačenja naroda od najezde Osmanlija, a kako nisu imali sredstava da izgrade standardne kuće, iskopali su i isklesali nastambe u stijenama. Drugi misle kako razlog nastanka nije bio rat, već da su te nastambe prvenstveno nastale zbog proizvodnje vina (mogu služiti kao odlični vinski podrumi).
Kako god, procjenjuje se da je trebalo i do 8 godina kako bi se završila jedna takva kuća. Nekada ih je tu bilo 14, danas ih je 8, od kojih su dvije stalno naseljene.
24. Mrtvo more u srcu Europe
Voda iz termalnih izvora u Podhajskoj (Podhájska) ima sličan sastav minerala kao i voda u Mrtvom moru. Slovaci tvrde da je njihova još ljekovitija. Ovo mjesto je najpoznatije upravo po ljekovitosti vode, a pružaju i druge usluge, poput masaže, saune i slično.
25. Kovnica Kremnica, kompanija stara sedamsto godina
Kovnica Kremnica (sl. Mincovňa Kremnica; engl. Kremnica Mint) izrađuje kovanice od 1328. godine. Najstarije je preduzeće na svijetu koje posluje u kontinuitetu, bez prekida. Kremnica je zabilježila najvišu razinu proizvodnje za vrijeme vladavine Marije Terezije. Tu se danas proizvode i slovačke eurokovanice.
26. Slovačka ima preko 1 300 mineralnih izvora
Nijedna druga zemlja, u odnosu na površinu, nema više mineralnih izvora od Slovačke. Postoji preko 1 300 službeno regitriranih ljekovitih mineralnih izvora, a može se pretpostaviti da nisu svi još ni otkriveni.
Mineralna voda iz Smrdakija (sl. Smrdáky) je posebna po sadržaju sumporvodika (H2S), plina neugodnog mirisa, koji podsjeća na pokvarena jaja. Grad Piešťany je također poznat po spa centrima. U tim banjama je navodno uživao i Ludwig van Beethoven.
Najveći broj izvora u Slovačkoj može se naći u Bešenovi (Bešeňová) – 33 izvora, iz kojih izvire voda čija temperatura može doseći i 61 °C. U blizini se nalazi selo Liptovský Ján, gdje izvire najviše mineralne vode u Slovačkoj (35 litara u sekundi).
27. Ugrožene divokoze
Tatračka divokoza (lat. Rupicapra rupicapra tatrica; sl. Kamzík vrchovský tatranský; polj. Kozica tatrzańska) je endemska podvrsta divokoze koju možete pronaći samo u planinskom lancu Tatra, na granici Slovačke i Poljske. U obje zemlje su zaštićene nacionalnim parkovima.
Zbog ugroženosti ove divokoze, ljudi su 70-tih godina pokušali dio populacije preseliti i na neka druga područja, npr. u Niske Tatre. Međutim, tamo se tatračka divokoza izmiješala sa onom alpskom (ranije uvezenom u Slovačku zbog lova), tako da eksperiment nije uspio.
Danas postoji manje od 1500 jedinki tatračke divokoze, što je ipak poboljšanje u odnosu na prethodne periode (2000. godine, populacija je brojala samo 160 jedinki!).
28. Bratislava: ruševine iz vremena Kelta i Rimljana
Jedna od najistaknutijih građevina u Bratislavi je Bratislavski dvorac (sl. Bratislavský hrad). Smješten je na brdu, 85 metara iznad razine Dunava.
Ovo brdo je bilo naseljeno još od kraja kamenog doba. Na njemu se nalazila akropola misterioznih Kelta, a kasnije su Rimljani na tom mjestu sagradili utvrdu – Carnuntum – jednu od važnijih uporišta Carstva. Tu se razvio pravi mali grad, koji je postao politički, vojni i religijski centar Velike Moravske. Današnji kameni dvorac izgrađen je tek u desetom vijeku, u vrijeme kada je to područje bilo pod vlašću Mađara.
29. Izgubljeni raj u Karpatima
Europa je jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu. Na mjestu nekadašnjih šuma, sada se nalaze naselja, poljoprivredne te druge površine. Drugim riječima, prirodni pejzaž je iz temelja promijenjen.
Prava europska divljina, odnosno netaknuta priroda, svedena je samo na nekoliko određenih područja, poput Svalbarda na sjeveru Europe te još nekih kontinentalnih dijelova. Pravu pravcatu divljinu možete naći i u Slovačkoj: na granici sa Poljskom i Ukrajinom, smješten je Nacionalni park Poloniny.
Ovaj park se proteže na 407.8 km², a unutar njega se nalaze Vučje planine (sl. Vlčie hory) – divlja, prastara šuma sa stablima starim preko 1000 godina te raznim vrstama divljih životinja: od vuka, medvjeda, risa, dabra, divljeg konja, do ogromnog europskog bizona.
O Vučjim planinama postoji i istoimeni dokumentarac (The Wolf Mountains) Erika Baláža, koji je s ekipom proveo 3 godine ovoj pravoj divljini, jednoj od posljednjih u Europi.
30. Najstariji rudnici opala na svijetu
Mnogi ne znaju da u gorju Slanske (sl. Slanské vrchy) postoje nalazišta dragocijenog opala. Opal je mineral nepravilnog oblika, uglavnom se sastoji od silicijevog dioksida (SiO2·nH2O). Može biti različitih boja i prozirnosti.
Slovački opal je vrlo cijenjen u svijetu, prvenstveno zbog izražene opalescencije, odnosno interesantne igre boja na njegovoj površini. Carica Jozefina, supruga Napoleona Bonapartea, nosila je jedan od tih opala, zvani Trojanska vatra.
Najveći opal iz slovačkih rudnika je iskopan 1775. godine, dugačak je 13 centimetara i težak 594 grama (2,970 karata). Izložen je u Prirodosovnom muzeju u Beču (NHM), kao jedan od najatraktivnijih eksponata. Vrijednost tog opala se procjenjuje na 500 000 američkih dolara.
Inače, najpoznatija nalazišta opala su u Južnoj Australiji, u rudarskom gradu Coober Pedy.
