Samoizolacija, odnosno dobrovoljni ostanak kod kuće, može igrati značajnu ulogu u prevenciji širenja zaraznih bolesti. Unatoč tome, izolacija nikome ne pada lako. Briga o mentalnom zdravlju je od ključne važnosti u ovakvim trenucima.
Kako izolacija utječe na mentalno zdravlje
Uz nesigurnost i strah, koji trenutno vladaju svijetom, izolacija zasigurno uzima danak kada je u pitanju naše mentalno zdravlje. Bez obzira na to da li smo dobrovoljno u samoizloaciji ili u karanteni zbog sumnje na izloženost koronavirusu, nalazimo se pod određenim stresom.
Izolacija ima direktan utjecaj na tri osnovna elementa našeg mentalnog zdravlja:
- autonomiju;
- kompetentnost;
- socijalni kontakt/povezanost s drugim ljudima.
To nam remeti svakodnevnicu i dovodi do osjećaja gubitka kontrole nad situacijom. Otkazivanje društvenih aktivnosti (npr. zatvaranje škola i vrtića) može djelovati zastrašujuće. Također, može nam se činiti kako vrijeme provedeno u kući prolazi veoma sporo i da su svi dani isti.
Izolacija je uzrok brojnih zdravstvenih problema
Američka psihološka asocijacija (APA) izvještava kako izolacija može uzrokovati različite zdravstvene probleme. Osjećaj izoliranosti može dovesti do:
- slabljenja imuniteta;
- problema sa spavanjem;
- pojave simptoma depresije;
- problema krvnožilnog sustava;
- slabljenja izvršnih funkcija.
Oslabljenost izvršnih funkcija dovodi do problema s koncentracijom, kontrolom emocija, memorijom te praćenjem uputa. Čak i kratkotrajna izolacija može imati negativni utjecaj na naše psihičko i fizičko zdravlje.
Izolacija: primjer iz Toronta
Između 2002. i 2004. godine, više od 15 000 stanovnika Toronta otišlo je u izolaciju. Razlog je bio virusna zarazna bolest SARS (Teški akutni respiratorni sindrom), čiji je uzročnik također jedna vrsta koronavirusa.
U periodu od desetak dana, od građana se tražilo da ne napuštaju svoje domove, nose zaštitne maske, što češće peru ruke i da ne dijele osobne stvari s ukućanima. Ovo su bile samo neke od mjera zaštite.
Pokazalo se da je ta izolacija, iako kratkotrajna, ipak ostavila traga na stanovništvu. Ljudi su izjavljivali kako se osjećaju odsječeno od ostatka svijeta. Nisu mogli obavljati svakodnevne aktivnosti, a patili su i zbog nedostatka fizičkog i socijalnog kontakta s drugim osobama. I samo nošenje maske bi im izazivalo osjećaj anksioznosti.
Mjesec dana nakon karantene, sudionici istraživanja su se žalili na dugoročnije posljedice. Gotovo 29% njih je imalo simptome PTSP-a (Posttraumatski stresni poremećaj), dok je 31% osoba osjećalo neke od simptoma depresije.
Također, ne treba zanemariti problem stigmatizacije koja je vezana za karantenu. Pokazalo se da 29% ljudi, koji su bili u izolaciji, smatra kako ih drugi ljudi kasnije izbjegavali.
Moguće posljedice izolacije na psihičko zdravlje
Medicinski časopis The Lancet navodi rezultate prethodnih istraživanja vezanih za posljedice izolacije.
Ljudi su se najčešće žalili na:
- strah;
- tugu;
- nesanicu;
- zbunjenost;
- simptome PTSP-a;
- simptome depresije;
- bezvoljnost;
- uznemirenost;
- izoliranost;
- emocionalnu iscrpljenost.
Ispitivanja pokazuju da se povećala zloupotreba alkohola i narkotika u vremenskom periodu od tri godine nakon karantene.
Najčešći osjećaji
Iako individualna iskustva izolacije variraju, najčešći osjećaji su:
- usamljenost;
- tuga;
- strah;
- anksioznost;
- stres.
Valja naglasiti da je to sasvim normalno u datim okolnostima. Ipak, postoje određeni koraci koje možemo poduzeti kako bismo sebi olakšali period izolacije.
Izolacija i suočavanje sa stresom
Svi se sa stresom nosimo na drugačiji način. Nabrojat ćemo neke od faktora koji mogu igrati ulogu u različitim načinima suočavanja.
Trenutno stanje mentalnog zdravlja
Narušeno mentalno zdravlje nam smanjuje sposobnost da se nosimo sa stresom za vrijeme izolacije. To je slično kao sa imunitetom: ako nam je imunitet oslabljen, onda smo podložniji svim bolestima.
Suprotno, ako nam je imunitet snažan, čak i ako se zarazimo nekim virusom ili bakterijom, lakše ćemo to prebolovati. Ako nam je mentalno zdravlje stabilno, otporniji smo na stresne situacije, kao što je izolacija.
Otpornost na stres
Neki ljudi su otporniji na stres od drugih. To, naravno, ovisi od mnogih faktora – genetike, tipa ličnosti, životnih okolnosti, ukupnog zdravstvenog stanja, itd.
Otpornost na stres se može i svjesno razvijati usvajanjem zdravijih životnih navika. Kako god, osobe koje su otpornije na stres puno će lakše podnijeti period izolacije u vrijeme pandemije koronavirusom.
Osobine ličnosti
Izolacija će teže pasti ekstrovertima, nego introvertima. Naime, ekstrovertirane osobe traže više socijalne interakcije. Fizičkom izolacijom se smanjuje i socijalni kontakt, što ekstrovertima može predstavljati veliki stres. Tu potrebu za interakcijom mogu utažiti društvene mreže i telefonski razgovori.
Introverti, s druge strane, više uživaju u samoći. Oni se uglavnom osjećaju iscrpljeno nakon druženja s drugim ljudima. Ipak, to ne znači da introverti mogu normalno živjeti bez ikakvog socijalnog kontakta. Zato je važno pronalaženje načina kako da se taj kontakt ostvari dok traje izolacija.
Dužina trajanja karantene
Samo trajanje karantene je jedan od glavnih faktora koji utječe na to kako će se ljudi nositi sa pratećim stresom. Logično, duža izolacija, veći stres. Kada je u pitanju trenutna pandemija, a u slučaju zaraze ili sumnje na zarazu koronavirusom, preporučuje se minimalno 14 dana izolacije.
Stalne promjene i neizvjesnost
Ovih dana smo svjedoci da stalno pristižu nove informacije. Sve se brzo mijenja, a stručne službe i građani se moraju “u hodu” prilagođavati novim okolnostima. Nije poznato kada će epidemija završiti, hoće li vlasti morati donijeti neke strože mjere, a sve to skupa može predstavljati veliki stres za pojedinca.
Izolacija: koraci koji mogu pomoći
U nastavku ćemo nabrojati neke od koraka koji mogu umanjiti ili spriječiti negativne efekte izolacije.
1. Rutina
Poremećena dnevna rutina može negativno utjecati na pojedinca. Možemo se osjećati besciljno i izgubljeno, ne znajući kako da ispunimo slobodno vrijeme.
Ako je u pitanju posao od kuće, važno je strukturirati dan jednako kao i svaki drugi dan na poslu. Ovo može biti izazovno, pogotovo ako kod kuće imamo malu djecu. Nužno je pronaći aktivnosti koje će zaokupiti sve ukućane na određeno vrijeme, dok mi obavljamo poslovne i druge zadatke.
2. Dnevni raspored
Vrlo je korisno unaprijed osmisliti i zapisati dnevni raspored. Još bolje, napraviti raspored za najmanje idućih nekoliko dana. Dnevni raspored, koji je relativno fleksibilan, može biti od velike pomoći u periodu izolacije.
3. Fizička aktivnost
Naše tijelo je stvoreno za kretanje, a ne za mirovanje. Manjak fizičke aktivnosti na više načina loše utječe na naše zdravlje. Izolacija nam ne smije biti opravdanje za izbjegavanje fizičke aktivnosti.
Čak i najjednostavnije vježbe mogu imati pozitivan učinak na zdravlje. U doba moderne tehnologije imamo dovoljno resursa da vježbanje kod kuće možemo prilagoditi svojim potrebama. Napomena: kod izbora načina vježbanja, važno je voditi računa o vlastitim mogućnostima, godinama i cjelokupnom zdravstvenom stanju.
4. Borba protiv frustracije i dosade
Neugoda, koja se veže za karantenu, nerijetko dolazi od osjećaja dosade i frustracije. Pronaći načine na koje ćemo se se „zaokupirati“ je presudno, bilo da je u pitanju čišćenje kuće ili pronalazak novog hobija.
Izvršavanje zadataka pruža nam osjećaj produktivnosti i ponosa. Sastavljanje liste ciljeva koje želimo postići prvi je korak u borbi s dosadom.
5. Komunikacija
Kontakt s drugim ljudima prevenira osjećaj usamljenosti. Društvene mreže su odličan način održavanja tog kontakta. Plemenito je i pružiti pomoć drugima, koji se osjećaju loše i koji su pod stresom.
Također, video i telefonski pozivi mogu biti dobar način da skratimo vrijeme i ostanemo u vezi s najbližima. Svakodnevni zajednički obroci s ukućanima mogu vratiti izgubljenu bliskost zbog inače užurbanog načina života.
Razgovor s drugim ljudima, koji prolaze kroz istu situaciju kao i mi, može imati efekt osnaženja te pružiti osjećaj pripadnosti.
6. Informiranost, ali ne i preplavljenost informacijama
Ljudi su često jako anksiozni kad se osjećaju da su neinformirani i ako ne znaju šta se događa. S druge strane, osjećaj panike može biti preplavljujući ako smo konstantno izloženi negativnim vijestima.
Određena razina upućenosti u situaciju za vrijeme pandemije je nužna. Također je bitno da sve informacije koje usvajamo budu iz provjerenih i pouzdanih izvora.
Međutim, kako bismo smanjili razinu svakodnevnog stresa, posebno u izolaciji, od ključne je važnosti u određenoj mjeri reducirati izloženost medijima. Naime, izolacija je sama po sebi stresna, a još ako vrijeme provodimo stalno upijajući negativne vijesti, to nam samo može otežati situaciju.
7. Ne zaboravimo djecu
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuje roditeljima da razgovaraju sa svojom djecom o trenutnoj zarazi. Ti razgovori trebaju biti:
- informativni;
- prikladni dobi djeteta;
- ohrabrujući.
Usredotočite se na održavanje osjećaja strukture kod kuće te modelirajte pozitivno ponašanje. Kontrola vlastite tjeskobe i straha može pomoći odagnati strahove i nemir kod vaše djece.
Zašto izolacija?
Kad nas savjadaju negativni osjećaji, važno je prisjetiti se zašto smo u izolaciji. Ako smo potencijalno zaraženi koronavirusom, izbjegavanje drugih ljudi je čin altruizma. Smanjuje se šansa od toga da, čak i ne znajući, zarazimo druge ljude i tako proširimo bolest.
Usporavanje širenja zaraze pomaže da se broj oboljelih drži pod kontolom, kako bi zdravstveni sustav mogao funkcionirati. U protivnom bi bolnice bile preplavljene i zdravstveni radnici ne bi mogli pružiti adekvatnu pomoć zaraženim osobama.
Time što se držimo uputa i ostajemo u kućama, činimo veliku uslugu cijelom društvu, posebno onim ranjivijim skupinama. To nam treba biti misao vodilja u teškim trenucima.
Profesionalna pomoć i podrška
Srećom, postoji način da s nekim razgovaramo, kad nam je to potrebno, bez da napuštamo kuću. Tu su psiholozi, psihijatri, liječnici i drugi profesionalci koji nam mogu pomoći preko interneta ili telefonskim putem.
Izolacija u vrijeme korone: zaključak
Strategije kao što su izolacija, smanjen fizički kontakt s drugim ljudima, često pranje ruku i druge mjere opreza, mogu igrati bitnu ulogu u sprečavanju širenja koronavirusa.
Kako bismo se uspješno nosili sa stresom koji nosi izolacija, potrebno je, pored ostalog, nastaviti održavati društvene odnose s drugim ljudima, napraviti i slijediti dnevni raspored, uposliti svoj um i tijelo, ali se znati i opustiti.
Djelomična ili potpuna izolacija u vrijeme pandemije nam može biti jedinstvena prilika da se posvetimo samima sebi i svojim bližnjima. Na primjer, sada je vrijeme da pročitamo knjige koje smo odavno željeli pročitati, naučimo neku novu vještinu, posvetimo se hobiju, usvojimo zdravu naviku ili se riješimo one loše…
Korisne, dobro raspoređene aktivnosti, individualne i zajedničke, itekako nam mogu olakšati i uljepšati ovaj period izolacije.
