Jordan Peterson: 12 pravila za život (sažetak knjige)

Jordan B. Peterson (1962.) je klinički psiholog i profesor psihologije na Univerzitetu u Torontu. Proslavio se predavanjima koja objavljuje na svom YouTube kanalu, kao i brojnim nastupima na radijskim i televizijskim emisijama. Osim psihologijom ličnosti, psihoanalizom i socijalnom psihologijom, bavi se i religijom te politologijom. Najviše je kontroverzi izazvao svojim političkim stavovima. Dok među mnogima uživa status zvijezde, drugi ga smatraju, u najmanju ruku, glasnogovornikom konzervativnih političkih struja te “pozerom”.

Početkom ove godine (2018.) objavio je knjigu “12 pravila za život: protuotrov za kaos” (12 Rules for Life: An Antidote to Chaos), koja je postigla veliki uspjeh – trenutno je najprodavanija knjiga na Amazonu (u nonfiction kategoriji). Ovdje donosimo sažetak svakog poglavlja.

Uvod

Prema Petersonu, bolesti današnjeg društva se mogu izliječiti samo ukoliko se prvo izliječe pojedinci od kojih je to društvo i sačinjeno. Petersonov savjet je: “Počisti svoju sobu”. Život je težak, za neke ljude i tragičan, pun nepravde i patnje. Naravno, ne možemo popraviti sve na svijetu, ali ukoliko promijenimo ono na šta možemo utjecati, to je više nego dovoljno da živimo puno kvalitetnijim životom.

1. Drži se uspravno i zabaci ramena

Anksiozni i deprimirani ljudi često hodaju pogrbljeno, izbjegavaju kontakt očima, itd. Druge osobe nas procjenjuju na osnovu poze koju zauzimamo, a ako se ponašamo kao gubitnici, tako će nas drugi ljudi procijeniti i svrstati unutar društvene hijerarhije. Ukoliko, s druge strane, napravimo tu malu promjenu i popravimo držanje, ne samo da ćemo se osjećati bolje, nego će se i ljudi bolje odnositi prema nama. Dakle, ako želimo postati uspješniji, onda se moramo tako i ponašati, počevši od držanja.

2. Ponašaj se prema sebi kao prema osobi za koju si odgovoran

Većina nas se rado i odgovorno brine za druge (za partnera, djecu, kućne ljubimce, prijatelje, itd.), a tu istu ljubav i pažnju moramo usmjeriti i na sebe. To može biti nešto jednostavno poput održavanja životnog prostora urednim (zato: počisti svoju sobu), do nečeg mnogo dubljeg, poput istinskog samopoštovanja te uviđanja da smo i mi sami veoma bitne osobe sa svim potencijalima, pravima i željama.

3. Druži se s ljudima koji ti žele sve najbolje

Rodbinu ne možemo birati, ali zato prijatelje možemo. Ukoliko nam osoba ne pruža podršku i ne motivira nas da i mi budemo bolji, onda nam, prema Petersonu, takva osoba nije prijatelj. Lakše je upasti u loše društvo, prepustiti se negativnim ponašanjima i raspoloženjima, čak i trpiti uvrede, nego se potruditi i okružiti se ljudima koji će nas znati pohvaliti kada smo to zaslužili, ali nam pružiti i konstruktivnu, dobronamjernu kritiku.

4. Uspoređuj se sa sobom od jučer, a ne s nekim drugim od danas

Često se uspoređujemo s drugim ljudima, s onima za koje smatramo da su od nas uspješniji ili da vode bolji život. Peterson kaže da je to besmisleno i da od toga nemamo koristi, posebno ako smo odrasli ljudi. Na kraju krajeva, nikada ne možemo znati s kakvim se problemima zaista suočavaju te druge osobe. Umjesto toga, trebamo se usmjeriti na sebe, na vlastiti život i okruženje, pokušati odrediti koje stvari nas muče i sputavaju te da li ih zaista možemo promijeniti. Ako je to nešto trenutno “prevelik zalogaj” za nas, onda to trebamo ostaviti po strani i fokusirati se na nešto manje i lakše, nešto na šta možemo utjecati. Umjesto da se usmjerimo na nešto veliko, pa onda ne uradimo ništa, bolje je svaki dan napraviti neki mali korak. Tako ćemo svaki dan napredovati i postajati jači.

5. Ne dozvoli da tvoja djeca urade nešto zbog čega ti se neće sviđati

Roditelji se puno češće iživljavaju na djeci, nego što su toga svjesni. Oni su ti koji moraju postaviti pravila, ali ne bi trebali nerazumno i nasilno inzistirati na tim istim pravilima. Nakupljene frustracije je lako istresti na nekom slabijem, u ovom slučaju na djeci, ali to je pogrešno. Naime, roditelji dijete pripremaju za stvarni svijet i njihova je odgovornost da to dijete jednoga dana izraste u “društveno poželjnu” osobu.

6. Sredi vlastitu kuću prije nego kreneš kritizirati svijet

Okruženi smo nepravdama, apsurdima i neregularnostima. Mnogo je stvari na koje se možemo žaliti. Međutim, od toga nemamo koristi. Naprotiv, konstantno kritiziranje, prigovaranje i kukanje samo će nas još više ozlojaditi. Kada smo usmjereni na vanjske nepravde, zanemarujemo sebe. Iz tog razloga, moramo se okrenuti prema sebi samima, početi raditi i govoriti samo ono na šta možemo biti ponosni i što nas čini boljim i jačim osobama. Tek kada se pobrinemo za sebe, onda ćemo moći smisleno i usmjereno poboljšavati svijet koji nas okružuje.

7. Teži onom što je značajno (a ne površnim stvarima)

U suštini, Peterson ovdje govori o “zlatnoj sredini”, odnosno o balansu između pravih akcija i površnih akcija sa kratkotrajnim djelovanjem. Prema njemu, kada radimo nešto istinski značajno (ono za šta instinktivno znamo da je prava stvar), onda se nalazimo između reda i kaosa, to jest, između svoje neke sigurne zone i zone rizika. Ukoliko se prepustimo samo kaosu, onda ćemo se u njemu lako izgubiti. S druge strane, ako ostanemo u zoni komfora, nikada ništa nećemo naučiti, nećemo rasti i razvijati se kao osoba – propustit ćemo život. Sigurnu zonu trebamo napuštati, ali zbog stvari za koje smo uvjereni da su značajne. Ljudi su skloni površnim akcijama, ali one služe samo kao privremeno sredstvo u bježanju od vlastitih problema. Umjesto toga, Peterson kaže kako trebamo ciljati visoko (usmjeriti se na značajne akcije) i izbjegavati te aktivnosti koje nam samo privremeno odvraćaju pažnju od problema.

8. Govori istinu – ili makar nemoj lagati

Laganje nas može izvući trenutno i privremeno, ali istina nam pomaže na duge staze i dugotrajno. Istinu nije uvijek lako reći, ali nas jedino istina može zaista izvući iz problematične situacije. Laž nas slabi, istina nas jača. Jedina alternativa govorenju istine je – ne lagati.

9. Pretpostavi da osoba koju slušaš zna nešto što ti ne znaš

Kada raspravljaju, ljudi obično upadnu u zamku i samo pokušavaju dokazati kako su upravo oni u pravu. Peterson kaže da je važnije naučiti nešto novo iz rasprave, nego u raspravi pobijediti. On navodi kako trebamo pažljivo slušati i svoje neprijatelje – naravno, oni će često lagati o nama, pogrešno predstavljati situaciju, ali će nam i reći nešto što nam prijatelji nikada ne bi mogli reći. Trebamo naučiti razdvajati žito od kukolja.

10. Govori precizno

Po Petersonu, precizan govor je veoma važan. Riječi ne treba podcijeniti jer imaju izuzetno veliku kreativnu moć, preko njih se stvari izvlače iz mraka i dovode na svjetlo. Svaki problem je mnogo strašniji ako ga ne preciziramo.

11. Ne gnjavi djecu kada skejtaju

Gledamo li djecu dok izvode vratolomije na skateboardima, lako ćemo se prestraviti. To izgleda opasno i jeste opasno. Međutim, Peterson smatra kako bi bilo pogrešno uskraćivati ih za to iskustvo. Naime, preko rizičnih i kaotičnih situacija se djeca razvijaju, tako se pripremaju za život. Suviše zaštićena djeca će se teško suočavati sa kasnijim životnim izazovima.

12. Pomazi mačku kada je sretneš na ulici

Glavna poruka ovog poglavlja je da nikada ne smijemo odustati (poput mačke lutalice koju je Peterson posmatrao). Situacija može biti objektivno teška, može nam se činiti bezizlaznom, ali se moramo prilagoditi i ići naprijed. Umjesto da se brinemo oko toga šta će biti za nekoliko mjeseci, pažnju trebamo usmjeriti na sadašnjost i na male stvari. Šta možemo promijeniti danas? Šta možemo popraviti u idućih nekoliko sati? Kada na taj način prilagodimo svoj mentalni sklop, nećemo trošiti energiju na nešto veliko i daleko, nego ćemo svaki dan napredovati, korak po korak. Najbitnije je ne odustajati.