Meditacija: drevna praksa
Možemo pretpostaviti da je meditacija, u nekom svom obliku, stara koliko i čovječanstvo. Ako se vratimo u vrijeme, pa zamislimo život bez mobitela, kompjutera i interneta, prije toga bez struje, a još prije bez knjiga…
Koliko god daleko u vrijeme se vratili, nije teško zamisliti neku davnu osobu koja gleda u daljinu i ne razmišlja o bilo čemu, već je samo tu, postoji. Primijeti pticu, pomisli: ptica. Vjetar, vlati trave. Sunce. Kiša. Bez prošlosti, bez budućnosti. Tu je, sada i ovdje.
Čak i mi, današnji ljudi, ponekad uhvatimo jedan takav momenat – omakne se. U međuvremenu smo… opasno zauzeti.
Zašto meditirati?
Možda je bolje pitanje: zašto ne meditirati? Meditacija se već neko vrijeme ozbiljno proučava na vrhunskim kliničkim i univerzitetskim centrima, a istraživanja dokazuju mnoge prednosti meditacije: smanjuje stres, ublažava našu fokusiranost na bol, negativna iskustva i emocije, poboljšava koncentraciju, memoriju, doprinosi odgađanju nepromišljenih reakcija i odluka… Redovno meditirajući, također postajemo bolji u izgradnji te u održavanju veza s drugim ljudima.
I, kako meditirati?
Prije svih “pravila”, osnovno pravilo je da: nema pravila. Mogu postojati samo upute, kojih se vi možete držati ili ne. Te upute služe kako biste imali neku osnovnu formu i stekli uvid u samu bit meditacije. Naime, meditacija je određeno vrijeme u danu koje posvećujete samo sebi, to je – vaše vrijeme. Mnogi ljudi odustaju od meditiranja, odnosno od tog “svog vremena”, samo zato jer misle da nešto ne rade po pravilima i da ne rade kako treba – kao da su u vojsci!
Ovo su upute, a ne pravila. Radi se o vašem vremenu i vašoj dobrobiti. U svakom slučaju, redovna meditacija vam može promijeniti život na jedan lijep i suptilan način.
Jednostavna meditacija (“Upute, a ne pravila”)
Sjednite i udobno se smjestite
Nađite neko stabilno, čvrsto, udobno sjedište. U principu, možete meditirati bilo gdje, u bilo kojoj pozi i bio kada. Kretali se ili mirovali. Međutim, sjedeća poza se preporučuje jer je stabilna i udobna (a opet nije previše udobna, gdje ćete se zavaliti na kauč i eventualno zaspati).
Namjestite noge
Ako sjedite na podu, na jastuku za meditaciju, prekrižite noge ispred sebe, nađite udobnu pozu. Ako sjedite na stolici, neka vam cijela površina tabana dodiruje pod (a ne samo, na primjer, vrhovi prstiju, jer to onda znači da niste u stabilnom položaju).
Ispravite gornji dio tijela
Ispravite se, ali se nemojte ukočiti. Vaša kičma ima prirodnu zakrivljenost, neka i ostane u prirodnom položaju. U protivnom će to biti prevelik napor za vaše mišiće i nećete se moći opustiti.
Namjestite ruke
Neka vam nadlaktice budu paralelne s gornjim dijelom tijela, u svom prirodnom, opuštenom položaju. Dlanove položite na bedra, kako god to vama odgovara.
Omekšajte pogled
Neka vam brada bude lagano prema dole, kao i pogled. Nije nužno da zatvorite oči, iako ih možete i zatvoriti. Gledajte nježno u pod ispred sebe, bez da se fokusirate na ono što vidite.
Osjetite svoje disanje
Usmjerite pažnju na disanje: na zrak koji se kreće kroz vaš nos ili usta, podizanje i spuštanje stomaka ili prsnog koša. Udah – izdah. Nemojte svjesno utjecati na ritam disanja. Dišite prirodno i samo posmatrajte taj proces, bez uplitanja.
Budite svjesni kada vaš um odluta od disanja
A to će se događati. Um, po svojoj prirodi, ne voli mir i ne podnosi tišinu. Zato će pažnja neizbježno popustiti i preusmjeriti se na razne misli, slike, čak i na fizičke senzacije. Ali ne brinite, to je normalno. Nema potrebe da blokirate ili eliminirate te misli. Nema borbe, nema napora. Kada primijetite da je um odlutao, samo lagano vratite pažnju na proces disanja. Udah – izdah. I tako svaki put. S vremenom, um će sve manje lutati. Vi samo posmatrajte, budite svjesni.
Budite ljubazni prema svom nemirnom umu
Možete primijetiti i da je vaš um previše nemiran, da stalno luta. Vjerovali ili ne, to je također sasvim normalno. Umjesto da se borite s mislima, samo ih posmatrajte, bez reagiranja, bez uplitanja. Jednostavno nastavite sjediti i budite ih svjesni. Ne uplitanje u misli je zapravo najteže održati. Kao što je rečeno, um je nemiran i hrani se mislima – pod svaku cijenu – što su teže misli, teže im je odoljeti.
Na primjer, kada se iznenada sjetimo neke svoje sramote ili gubitka iz prošlosti, kao i nekog problema za koji vjerujemo da nas vreba u budućnosti, odmah se aktiviramo te se intenzivno upuštamo u daljnje razmišljanje, zar ne?
Svaki put se vratite
Meditirajući, mi se odmaramo od uma, odmaramo se od misli. To ne znači da se s njima borimo niti da se na bilo koji način u taj misaoni proces upuštamo – jednostavno se svaki put vratimo na sada i ovdje, na disanje. Bez osuđivanja, bez očekivanja, bez cilja. U tom procesu ponovnog vraćanja na sada i ovdje, u ovom slučaju na proces disanja, upravo i leži suština meditacije.
Kada ste gotovi s meditacijom…
Nježno podignite pogled. Ili otvorite oči, ako su bile zatvorene. Odvojite trenutak i primijetite zvukove koji do vas dopiru. Mirise, osvjetljenje, je li toplo ili je hladno. Budite svjesni svog tijela. Budite svjesni svojih trenutnih misli i emocija.
Nije svaki put isto
Nećete se svaki put nakon meditacije osjećati isto. Nekada ćete biti svježi i odmorni, nekada ushićeni, a nekada – ništa posebno. Ponekad možete osjetiti i frustraciju, posebno kada ste početnik i ako imate neke velike ciljeve i očekivanja. I to je sasvim normalno. Meditacija je vježba pomoću koje učimo biti na miru sami sa sobom. Dugoročno gledajući, osjećat ćete se mnogo ugodnije u vlastitoj koži. Samo nastavite s praksom, s vraćanjem na sada i ovdje.
