Pandemija koronavirusa je u vrlo kratkom roku transformirala cijeli svijet. Zbog nje se značajno promijenio život ljudi širom planete: od načina rada i školovanja, preko putovanja, do druženja.
Međutim, ova svjetska kriza ima i jednu drugu stranu, o kojoj se rijetko priča. Naime, ona je istraživačima pružila jedinstvenu priliku da proučavaju prirodu u okolnostima kada je drastično smanjen ljudski utjecaj na okoliš.
Pandemija je promijenila svijet
Posljedice ove pandemije su strašne. Prema službenim podacima, do danas (28.0.’21.) je na svijetu prijavljeno preko 147 miliona slučajeva zaraze i više od 3 miliona umrlih. Trpe i mnogi drugi pacijenti. Pristup doktorima je otežan, bolnički kapaciteti su popunjeni, a fokus medicinskih i drugih službi je najvećim dijelom usmjeren na borbu protiv korone.
Osim toga, ekonomija je značajno oslabljena. Firme propadaju, ljudi ostaju bez posla, cijene rastu. Cjelokupna situacija ima veoma negativan učinak i na psihičko zdravlje. Sve je više slučajeva depresije, alkoholizma, nesanice, narkomanije, anksioznih poremećaja, itd. A kao što znamo, dugotrajni stres slabi imunitet…
Iako u javnosti postoje razna mišljenja o uzrocima i pozadini pandemije COVID-19, nema dileme kako je ona snažno potresla temelje onoga što nazivamo “normalan život”. Jednostavno, više ništa nije isto.
“Globalna pauza”: kako je pandemija utjecala na okoliš?
Pandemija koronavirusa predstavlja veliki teret u zdravstvenom, socijalnom te u ekonomskom smislu. S druge strane, ova “globalna pauza”, koja je maltene preko noći zaustavila čovječanstvo, već je pokazala neke zanimljive rezultate kada je u pitanju – priroda.
Naime, masovno obustavljanje transporta i industrijskih pogona je rezultiralo velikim poboljšanjem kvalitete zraka i vode. Zabilježene su i određene promjene u ponašanju nekih životinjskih vrsta.
Čišći zrak
Pandemija je dovela do značajnog poboljšanja kvalitete zraka u mnogim područjima. Za vrijeme lockdown-a, u Kini se prepolovila količina toksičnih čestica u zraku. Slično je i sa zrakom iznad Europe, kao i SAD-a. Na primjer, samo nekoliko dana nakon uvođenja restriktivnih mjera u Los Angelesu, izmjerene vrijednosti pokazuju da zrak u ovom gradu nije bio čišći u zadnjih 40 godina!
Interesantan je i slučaj sa sjevera Indije: grad Jalandhar, koji broji oko milion stanovnika, nalazi se nekih 200 km od Himalaja, najvišeg planinskog lanca na svijetu. Nakon zatvaranja, smog se u Jalandharu napokon rasčistio, pa su stanovnici ovoga grada u daljini mogli vidjeti Himalaje – prvi put u 30 godina.
Čišća voda
Pandemija je snažno izmijenila lice svih turističkih destinacija, pa tako i Venecije. Nema turista, nema plovila na motorni pogon, tako da nema ni zagađenja. Voda u kanalima ovog kulturnog i turističkog bisera na sjeveroistoku Italije odavno nije bila čišća.
Također, Ganges ili Ganga, jedna od najvećih rijeka indijskog podkontinenta, ujedno je i jedna od najzagađenijih na svijetu. Ali, u 2020. godini je zabilježeno znatno povećanje kisika u Gangesu – čak 80%. Poboljšala se situacija i u vodama oko Maroka, Indonezije, Tajlanda, Maldiva, kao i na mnogim drugim mjestima.
Promjene u ponašanju životinja
Da je pandemija COVID-19 “globalni eksperiment epskih razmjera”, riječi su sir Davida Attenborougha u novom BBC-jevom specijalu pod nazivom The Year Earth Changed (“Godina u kojoj se Zemlja promijenila”).
Ovaj dokumentarac se bavi promjenama koje je na prirodu, a posebno na životinje, izazvala pandemija u 2020. godini. Navest ćemo nekoliko primjera iz tog filma.
Vrapci
Naglo i masovno smanjenje ljudskih aktivnosti je dovelo do neuobičajene tišine. To je dalo priliku životinjama da komuniciraju na dosad nezabilježene načine. Na primjer, u San Francisku, u blizini mosta Golden Gate, živi skupina bjelokrunih vrabaca (Zonotrichia leucophrys).
Njihov pjev inače zagušuje buka automobila koji danonoćno prelaze preko ove svjetski poznate građevine. Ali, kako je nastupio lockdown, istraživači su primijetili neke nove tonove u zavodničkom cvrkutu bjelokrunih vrabaca.
Takvu tišinu, odnosno slobodu za izražavanje svojih vokalnih sposobnosti, ptice s ovog područja nisu imale od 1950-ih godina. Stručnjaci se nadaju da će to dovesti do uspješnije sezone parenja.
Kornjače
Morske kornjače legu jaja na plažama, zakopavajući ih u pijesak. To je slučaj i s glavatom želvom (Caretta caretta). Broj kornjača je inače u padu, a smatra se da je glavni razlog – čovjek.
Uglavnom, pandemija je dovela do zatvaranja plaža. Na Floridi, gdje živi oko 22 miliona ljudi, ovaj lockdown je kornjačama omogućio više mira i slobode. Inače, uspješnost polaganja jaja glavate želve je u zadnjih deset godina iznostila samo 40%. Nakon zatvaranja plaža, taj broj se popeo na više od 60%.
Druge životinje
Zabilježene su promjene i u ponašanju drugih životinja. Bilo da se radi o divljini ili o urbanim područjima, brojne vrste su se u kratkom roku prilagodile novonastaloj situaciji.
Na primjer, bez buke brodskih motora, posebno kruzera, majke kitova sada mogu čuti svoje mladunce na puno većoj udaljenosti nego prije, što im daje priliku da bezbrižno odu u lov. Slično je i s gepardima u Africi – otkazivanje safarija je značilo da majke mogu komunicirati sa svojim potomcima bez privlačenja pažnje drugih predatora.
Pozitivni efekti pandemije na prirodu su privremeni
Kao što smo vidjeli, pandemija je proizvela neke pozitivne promjene u prirodi: pročistili su se zrak i voda, a moguće i da je došlo do povećanja populacije određenih životinjskih vrsta. Ipak, stručnjaci upozoravaju da su te promjene samo privremenog karaktera.
Na primjer, kada je u centralnoj Kini, krajem 2019. i početkom 2020. godine, došlo do izbijanja zaraze, vlasti su uskoro uvele lockdown – tvornice i drugi pogoni su zatvoreni, a ljudima je bilo strogo ograničeno kretanje. Bez ispušnih plinova iz automobila i tvornica, zrak se drastično pročistio.
Opadanje nivoa dušikovog dioksida (NO₂), jednog od najvećih zagađivača zraka, može se vidjeti i na satelitskim snimkama iznad Kine. U 2020. godini, vrijednosti ovog toksičnog spoja u atmosferi su iznad nekih gradova pale do 45% u odnosu na prethodnu godinu. Ali, kako se epidemiološka situacija u Kini poboljšavala, tako su popuštale i restriktivne mjere. Rezultat? Zagađenost zraka se počela vraćati na vrijednosti kakve su bile i prije pandemije.
Više štete, nego koristi
Masovno obustavljanje industrijskih pogona, otkazivanje većine letova i ograničavanje kretanja ljudi je u kratkom roku dovelo do pročišćenja zraka i vode u raznim dijelovima svijeta. Bez uobičajene gužve i buke, čini se da je životinjama itekako godila ta promjena.
Ipak, pozitivni efekti ove zdravstvene i ekonomske krize na okoliš su tek usputne i kratkotrajne pojave. Dugoročno gledajući, pandemija će prirodi napraviti puno više štete, nego koristi.
Uzmimo u obzir samo količinu “pandemijskog” otpada: radi se o dnevnoj potrošnji milijardi komada maski, rukavica, kecelja, itd. Drugim riječima, u pitanju je preko milion i po tona odbačene plastike – dnevno! Neki od tih materijala se neće moći razgraditi ni u idućih 500 godina…
S obzirom na to da je pandemija napravila veliku štetu i na ekonomskom planu, pretpostavlja se da će konačno poboljšanje epidemiološke situacije dovesti do naglog porasta proizvodnje i drugih ekonomskih aktivnosti. Nažalost, to istovremeno znači i pojačano zagađivanje okoliša.
Pandemija kao lekcija iz ekologije?
Pandemija nam je pokazala, doduše u dramatičnim okolnostima, da i privremeno smanjenje ljudskog djelovanja na okoliš može proizvesti velike rezultate.
Dajući prednost kapitalu nad prirodom, kratkoročnim nad dugoročnim ciljevima, čini se kako čovjek reže granu na kojoj sjedi. Ali, mora li biti tako? Moraju li se ekonomija i ekologija međusobno isključivati?
Kako bismo, kao vrsta i kao pojedinici, zauzeli jedan odgovorniji odnos prema okolišu, dovoljne su sasvim male promjene: od adekvatnijeg odlaganja otpada, preko bolje organizacije u turističkim destinacijama, do regulacije ispušnih plinova i buke.
Ne treba izgubiti iz vida činjenicu da priroda lako može bez ljudi, ali ljudi bez prirode ne mogu nikako. Briga o okolišu, u kojem je sve povezano, zapravo je briga o našem vlastitom opstanku. Glavno je pitanje: kada pandemija napokon prođe, hoćemo li iz svega izaći barem malo pametniji?