Zašto brinemo?
Svi ponekad brinemo. Naši preci su morali brinuti oko skloništa, hrane, predatora i ostalih opasnosti koje vrebaju u prirodi, pa je briga, s aspekta evolucije, veoma korisna pojava – pomagala je ljudima da predvide opasnosti i da se s njima uspješnije suoče.
Zdrava briga
Briga je prirodan proces, ona je odgovor na stresne situacije, služi kao neka vrsta upozorenja na eventualne prijetnje. Zdrava, normalna briga je uglavnom usmjerena na konkretan i realan problem.
Ona je misaone prirode. To znači da, za razliku od anksioznosti, ne uključuje značajne fizičke reakcije. Sastoji se od analize situacije i usmjerena je ka rješenju problema. Zdrava briga je povremena i prolazna, podudara se sa problematičnom situacijom, tj. s njom počinje i završava.
Pretjerana briga
Za razliku od normalne, zdrave brige, pretjerana briga je nezdrava i može značajno narušiti kvalitetu života pojedinca. Pretjerana briga ne samo da nije usmjerena na trenutne probleme i konkretna rješenja, već predstavlja začarani krug: dugotrajnije, često kronično stanje ispunjeno iracionalnim i apstraktnim strahovima te bojazni od negativnih ishoda događaja.
To može biti popraćeno osjećajem krivnje, samooptuživanjem zbog vlastite nesposobnosti i neučinkovitosti, a to dodatno pojačava osjećaj zabrinutosti.
Posljedice pretjerane brige
Sve ovo itekako negativno utječe na mentalno i fizičko zdravlje pojedinca, kao što može imati posljedice i na ljubavnom, društvenom te poslovnom planu te osobe. Pojedinci skloni pretjeranoj brizi često imaju problema s apetitom, probavom, spavanjem i funkcioniranjem općenito, što također pogoršava cjelokupnu situaciju.
Zbog dugotrajnog i snažnog osjećaja anksioznosti, nije rijetkost da je pretjerana briga praćena i štetnim navikama (neumjerenost u jelu, piću, konzumaciji duhana i/ili droga).
Pretjerana briga je ozbiljan problem
Pretjeranu brigu ne treba uzimati olako, ona predstavlja ozbiljan problem u životu pojedinca i upućuje na prisustvo nekog od anksioznih poremećaja (npr. generaliziranog anksioznog poremećaja, postraumatskog stresnog poremećaja, socijalne anksioznosti i drugih).
Zbog toga je nužno obratiti se stručnoj osobi ili službi za pomoć. Postoje veoma uspješne i jednostavne metode koje mogu pomoći u rješavanju ovakvih problema. Završimo poznatim citatom: “Ne postoje veliki problemi, već samo mnogo malih.”
