Svi smo ponekad anksiozni. Anksioznost je normalna emocija. Na primjer, možemo biti anksiozni kada smo suočeni s problemom na poslu, prije polaganja ispita ili kada trebamo donijeti neku važnu odluku.
Anksiozni poremećaj je bolest
Anksiozni poremećaji su nešto drugo. Oni spadaju u mentalne bolesti i mogu nas onemogućavati u vođenju normalnog života, od toga kako se osjećamo i ponašamo, do izazivanja fizičkih smetnji i problema.
Oni koji pate od anksioznog poremećaja, suočavaju se sa konstantnom brigom, nervozom, napetošću i strahom, što itekako utječe na funkcionalnost tih osoba. Zbog toga je važno razlikovati normalnu, povremenu i kratkotrajnu anksioznost od anksioznog poremećaja, koji zahtijeva stručnu pomoć.
Osnovni tipovi anksioznih poremećaja
“Anksiozni poremećaj” predstavlja krovni naziv za nekoliko različitih stanja:
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP, na engleskom: PTSD)
Može se razviti nakon izlaganja zastrašujućim događajima, gdje je osoba osjećala da joj je život u opasnosti. Traumatična iskustva mogu nastati zbog prirodnih katastrofa, rata, raznih nesreća, a još češće uslijed fizičkog, seksualnog i emocionalnog zlostavljanja. PTSP je usko povezan s nečim što nazivamo toksični sram.
Panični poremećaj
Nasumični napadi panike, najčešće uključuju i pojačano znojenje, bol u prsima i palpitacije (preskakanje srca). Osoba može imati osjećaj kao da se guši ili da doživljava srčani udar. Kako zaustaviti panični napad?
Poremećaj socijalne anksioznosti ili socijalna fobija
Pretjerani strah i briga od svakodnevnih društvenih situacija. Osoba ima osjećaj da će se osramotiti pred drugim ljudima, da će je drugi negativno procjenjivati ili ismijavati.
Specifične fobije
Intenzivan strah od nekog predmeta, živog bića ili situacije, poput straha od visine ili letenja. Specifične fobije također narušavaju kvalitetu života pojedinca.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj
Ponavljajuće, neželjene misli (opsesije) i/ili repetativni uzorci ponašanja (kompulzije). Takva repetativna ponašanja (pranje ruku, brojanje, provjeravanje, čišćenje…) se često izvode u nadi da će spriječiti pojavu opsesivnih misli ili da će ih se na taj način otkloniti.
Međutim, izvođenje ovih “rituala” pruža samo kratkoročno olakšanje, dok preskakanje ili ne izvođenje dovodi do značajnog povećanja anksioznosti.
Generalizirani anksiozni poremećaj
Intenzivna briga, malo ili nikako utemeljena u stvarnosti, kronična anksioznost i napetost.
Uz odgovarajuće liječenje, moguće je ovladati ovim mislima i osjećajima i vratiti se normalnom, ispunjenom životu.
Više o generaliziranom anksioznom poremećaju možete pročitati ovdje.
