Ako ste ikada doživjeli panični napad, onda znate kako to može biti i zastrašujuće i veoma iscrpljujuće iskustvo. Panični poremećaj je dijagnoza koja se daje ljudima koji imaju ponavljajuće i neočekivane panične napade – to jest, čini se kao da taj napad panike dolazi iznenada. Simptomi paničnog napada mogu uključivati prekomjerno znojenje, drhtanje, nedostatak zraka, osjećaj gušenja, bol u prsima te strah od umiranja.
Šta je panični napad?
Panični napad je nagla preplavljenost intenzivnim strahom ili nelagodom. Svoj vrhunac dostiže u roku od nekoliko minuta, a za to vrijeme se javljaju različiti psihički i fizički simptomi.
Ovi simptomi podrazumijevaju ubrzan rad srca, znojenje, drhtanje, plitko i ubrzano disanje, valunge (nalete intenzivne vrućine), vrtoglavicu, uvjerenost u predstojeću propast, drhtavicu, mučninu, bolove u trbuhu, bolove u prsima, glavobolju, obamrlost ili peckanje.
Šta je panični poremećaj?
Panični poremećaj se dijagnosticira kod osoba koje imaju ponavljajuće i neočekivane panične napade. Nasuprot tome, očekivani napadi panike se mogu javiti ako postoji očigledan okidač, kao što to može biti u slučaju specifičnih fobija i generaliziranog anksioznog poremećaja.
Međutim, osobe koje pate od paničnog poremećaja mogu doživljavati očekivane i neočekivane napade panike.
Kako izgleda panični napad?
Napadi panike izazivaju razne uznemirujuće simptome, koji djeluju zastrašujuće osobi koja kroz to prolazi. Neki ljudi, kada doživljavaju panični napad, budu uvjereni da se ustvari radi o infarktu. Mnogi vjeruju da zaista umiru u tom trenutku.
Drugi tokom napada doživljavaju mješavinu sumnje u samoga sebe i osjećaj nadolazeće propasti. Nije rijetkost da se pojedinci stide ovakvih epizoda, pa to kriju od svojih bližnjih, čak i od psihoterapeuta.
Simptomi paničnog napada
Fizički:
- lupanje srca
- znojenje
- drhtanje
- nedostatak zraka (plitko i ubrzano disanje)
- osjećaj gušenja
- bol ili nelagoda u grudima
- nesvjestica, vrtoglavica
- naleti hladnoće ili vrućine
- utrnulost ili peckanje
Psihički:
- Strah od gubitka kontrole ili od potpunog gubitka razuma
- Strah od umiranja
- Osjećaj odvojenosti od sebe ili osjećaj promatranja samoga sebe, izvan vlastitog tijela
Po sadašnjoj praksi, panični poremećaj se dijagnosticira kada panični napadi nastaju neočekivano te kada se tokom napada javljaju najmanje četiri od nabrojanih simptoma (po DSM-5).
Koliko dugo traje panični napad?
Trajanje napada panike se može razlikovati od osobe do osobe. Panični napad obično dosegne svoj vrhunac unutar 10 minuta ili manje, a nakon toga se simptomi smiruju. Panični napadi rijetko traju duže od jednoga sata, a većina ih traje od 20 do 30 minuta.
Je li panični napad štetan za srce?
Studija objavljena u Psychological Medicine1 je pokazala kako bi ljudi, koji pate od paničnih napada i paničnog poremećaja, mogli biti izloženiji riziku od srčanog napada te bolesti srca kasnije u životu. Iako veza između paničnog poremećaja i srčanih oboljenja ostaje kontroverzna, u ovom istraživanju se tvrdi da osobe, koje pate od paničnog poremećaja, imaju 36% veći rizik od infarkta i do 47% veći rizik od srčanih bolesti (u odnosu na osobe koje nemaju panični poremećaj).
Ako imate panične napade, u slučaju bilo kakvih bolova u prsima, hitno se obratite stručnoj osobi, kako biste isključili bilo kakve fizičke probleme vezane za zdravlje srca.
Može li se umrijeti od paničnog napada?
Panični napad uključuje zastrašujuće simptome. Mnoge osobe, proživljavajući panični napad, zaista osjećaju kao da će umrijeti, ali panični napad nije opasan po život.
Uzroci paničnog poremećaja i paničnih napada
Ako ste skloni anksioznosti i snažno doživljavate negativne emocije, onda ste potencijalno izloženi riziku od pojave napada panike i razvoju paničnog poremećaja.
Važan faktor rizika može biti zlostavljanje u djetinjstvu (emocionalno, fizičko, seksualno), kao i nedavni problemi u međuljudskim odnosima, itd.
Smatra se i da pušenje može povećati rizik od pojave napada panike.
Genetika?
Vjeruje se da genetika također igra veoma važnu ulogu u sklonosti paničnom poremećaju, iako to još uvijek nije dovoljno istraženo. Međutim, ako osoba ima roditelja ili roditelje s anksioznim poremećajem, depresijom ili bipolarnim poremećajem, smatra se da je ta osoba izloženija riziku od razvoja paničnog poremećaja.
Kako zaustaviti panični napad
Kada osoba doživljava panični napad, može se činiti kako tom strašnom iskustvu nema kraja. I dok mislite da nema druge nego samo čekati da se sve završi, ipak postoje neke tehnike koje možete vježbati kako biste umanjili težinu simptoma te odvratili svoj um od fokusiranja na najgore.
Najvažnije je:
1. Unaprijed imati plan
Bez obzira na to u čemu se vaš plan sastoji, najvažnije je imati plan – bilo kakav. Na taj plan možete gledati kao na set uputstava koje ćete unaprijed sami sebi dati u slučaju paničnog napada.
Primjer takvog plana bi mogao biti da, kada osjetite da počinje panični napad, promijenite okruženje (npr. izađete iz zgrade u kojoj se nalazite i sjednete na obližnju klupu) i/ili nazovete blisku osobu koja vam može pomoći da skrenete pažnju sa simptoma paničnog napada dok se ne smirite. Nakon toga, možete primijeniti i ostale tehnike.
2. Duboko disati
Ubrzano i plitko disanje je uobičajen simptom paničnog napada. Takvo disanje dodatno pogoršava sam doživljaj napada panike. Bitno je da u tim momentima osoba postane svjesna kako se radi samo o simptomu paničnog napada, odnosno da je to nešto kratkotrajno, prolazno.
Duboko udahnite, neka taj udah traje oko 4 sekunde. Dah zadržite sekundu, a zatim polako izdišite 4 sekunde. Ovo brojanje do četiri ne samo da će suzbiti hiperventilaciju, već također može pomoći da se zaustave i drugi simptomi.
3. Koristiti tehniku opuštanja mišića
Usred paničnog napada ćete osjećati kao da ste izgubili kontrolu nad vlastitim tijelom, ali vam tehnike opuštanja mišića omogućavaju da povratite dio te kontrole. Progresivna relaksacija mišića (engl. Progressive muscle relaxation – PMR) je jednostavna, ali učinkovita tehnika za poremećaje panike i anksioznosti.
Počnite stiskanjem šake i taj stisak zadržite dok brojite do 10. Kada ste došli do 10, opustite stisak, neka se ruka odmara. Onda to isto uradite sa stopalima i postepeno se “dižite” od stopala prema gore, stežući i opuštajući svaku grupu mišića: noge, gluteus, trbuh, leđa, šake, nadlaktice, ramena, vrat i lice.
4. Ponavljati mantru
Na početku se možete osjećati malo blesavo dok ovo radite, ali ponavljanje ohrabrujuće, pozitivne mantre tijekom paničnog napada može služiti kao dobar mehanizam suočavanja. Probajte ponavljati nešto jednostavno poput “Ovo je prolazno. Sve će biti u redu.” ili “Neću umrijeti. Samo trebam disati.”
5. Pronaći predmet i fokusirati se na njega
Izaberite neki predmet koji vidite u blizini i probajte primijetiti što više stvari o tom predmetu – od boje, veličine, nekih uzoraka na njemu ako ih ima, sjetite se gdje ste zadnji put vidjeli druge poput njega, ili zamislite šta bi bilo potpuno drugačije od njega.
Analizirati možete u sebi ili naglas – sami sa sobom ili s bliskom osobom koja je pored vas. Nije važno koji “predmet” u tom trenutku izaberete – limenku u smeću, drvo, zgradu, mačku, sliku, oblak, automobil – bitno je samo da ga analizirate te na taj način misli preusmjerite s napada panike.
Liječenje paničnog napada
Utvrđeno je da i psihoterapija i lijekovi uspješno smanjuju učestalost i intenzitet napada panike. Konkretna strategija liječenja nije ista za svaku osobu. Ona ovisi o vašim preferencijama, povijesti bolesti, kao i od ozbiljnosti samih napada. Nekoliko studija je pokazalo da je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) najefikasnija u borbi protiv paničnih napada i paničnog poremećaja.
U sklopu ove terapije ćete s terapeutom raditi na vježbama opuštanja, restrukturiranju vaših misli i ponašanja, svjesnoj prisutnosti odnosno mindfulness-u, terapiji izlaganja i načinima na koje možete smanjiti stres. Mnogi ljudi vrlo brzo primijete poboljšanje, a kroz nekoliko mjeseci simptomi se mogu značajno smanjiti ili čak potpuno nestati.
U tretiranju paničnog poremećaja nerijetko se propisuju i određeni lijekovi (antidepresivi, benzodiazepini).
Napad anksioznosti ili napad panike: koja je razlika?
Svi smo povremeno znali doživjeti “napad” anksioznosti u nekim manje ili više stresnim životnim situacijama. Na primjer, noć prije važnog ispita, razgovora za posao, kada trebamo donijeti neku važnu odluku, itd. U tim momentima možemo osjećati nemir, dekoncentriranost, nepravilno disanje, obilnije znojenje, ubrzan rad srca… Ali to nije panični napad.
Panični napad je medicinski termin, a po svojim simptomima je mnogo intenzivniji od normalne anksioznosti. Osim toga, panični napad se pojavljuje iznenada, često i nije nužno vezan za konkretnu situaciju u kojoj se osoba nalazi (drugim riječima, ta situacija ne mora biti stresna sama po sebi).
Kako pomoći osobi koja prolazi kroz panični napad
Ne treba posebno naglašavati da je za ljude, koji doživljavaju panični napad, to grozno iskustvo. Međutim, kada gledate kako vama neko blizak kroz to prolazi, to također može biti veoma zastrašujuće. I dok baš i nije izgledno da ćete moći zaustaviti taj napad, ipak postoje stvari koje možete reći i uraditi kako biste toj osobi pomogli da panični napad prebrodi što bezbolnije.
Najvažnije:
- Vi morate ostati mirni, strpljivi i imati razumijevanja.
- Osobi koja prolazi kroz panični napad savjetujte da polako i duboko udiše 4 sekunde, kratko zadrži dah, a zatim izdiše 4 sekunde.
- Neka ta osoba zna da ima podršku u vama, ohrabrite je tako što ćete reći da je taj napad nešto prolazno, da će sve završiti vrlo brzo te da će sve biti u redu.
- Osobi također možete predložiti da se premjestite na neko drugo mjesto. Promjena trenutnog ambijenta može djelovati pozitivno. Vi trebate djelovati smirujuće i osobu zabaviti nekim laganim razgovorom.
- Kada panični napad prođe i osoba se smiri, preporučite joj da se što prije obrati psihoterapeutu, ako već nije. Bliskoj osobi ćete pomoći i ako se vi budete dodatno educirali o paničnom poremećaju, istražujući odgovarajuću literaturu.
Panični napad: pomoć i podrška
Ako ste doživjeli panične napade ili mislite da možda imate panični poremećaj, preporučujemo da se što prije obratite stručnjaku i/ili odgovarajućoj medicinskoj službi.
Iako napade panike osoba može doživljavati kao nešto sramotno, vrlo je važno da budete svjesni da niste jedini, niste sami, a kada je u pitanju vaše mentalno zdravlje, tu nema ni razloga ni mjesta za stid. Svog terapeuta možete pitati da vam preporuči i neku dodatnu literaturu te grupe za podršku u vašoj blizini.
