Nelagoda, odnosno naša reakcija na nju, jedna je od glavnih pokretačkih sila u životu svakog pojedinca. Kako bi izbjegli neugodne misli i osjećaje, većina ljudi je spremna učiniti gotovo sve. Nelagoda stoji u pozadini mnogih pogrešnih životnih izbora, nezdravih navika, ovisnosti…
Začarani krug
Izbjegavanje nelagode je uglavnom dugoročno nelagodnije i destruktivnije od tih početnih neugodnih misli i osjećaja. Na primjer, ako imamo problema s prejedanjem (ili s bilo kojom drugom ovisnošću), odolijevanje toj nezdravoj žudnji će u nama izazivati nelagodu. Naravno, i sama potreba za nekom nezdravom navikom nastaje kako bismo izbjegli nelagodu.
Međutim, ukoliko se ipak prepustimo svojoj “slabosti” (a kako bismo se riješili neugodnih osjećaja), to nam može narušiti i fizičko i psihičko zdravlje, javlja se osjećaj krivnje, srama, dolazi do pada samopouzdanja, itd. Time se samo povećava potreba da ublažimo bol, to jest, da nastavimo s tim istim (ili gorim) nezdravim ponašanjem.
Nelagoda i strah
Nelagoda je direktno povezana sa strahom. Moglo bi se reći da su naši strahovi, u svojoj suštini, zapravo samo različiti oblici jednog zajedničkog straha – onog od nelagode. Na primjer, strah od promjene, samoće, izazova, dosade, neugodnih misli, bolesti, neuspjeha (pa čak i strah od uspjeha), itd. – svi se oni svode na poimanje nelagode kao nečeg što predstavlja problem i što treba izbjeći. Međutim, nije li i svaka potreba za kontrolom zapravo pokušaj izbjegavanja nelagode?
Koliko smo, kao društvo, nespremni na suočavanje s nelagodom, pokazuje i trenutno stanje s “koronom“. Naime, očito je da pandemija koronavirusa vrlo negativno utječe na psihičko zdravlje velikog broja ljudi: raste nepovjerenje, briga, tjeskoba, iracionalni strahovi…
Nelagoda je neizbježna
Nelagoda je prirodna i neizbježna pojava. Neugodna iskustva, bilo unutrašnja ili vanjska, sastavni su dio života svake osobe. Pokušaji izbjegavanja nelagode ne samo da su uzaludni, nego mogu biti i veoma štetni. Nelagoda je usko povezana s raznim problemima, kao što su nesanica, pretjerana briga, različiti anksiozni poremećaji, depresija, ADHD…
Činjenica je da se bez nelagode ne možemo ni razvijati kao osobe. U našoj zoni komfora, pored tog iluzornog i kratkotrajnog osjećaja sigurnosti, nalaze se samo stagnacija i grižnja savjesti.
Kako prihvatiti nelagodu?
Pokušaji izbjegavanja neugodnih iskustava dugoročno mogu jedino pogoršati situaciju. Sama nelagoda i nije najveći problem, nego upravo to što je doživljavamo kao problem. S obzirom na to da je u pitanju neizbježan, sastavni dio života svih nas, najzdravije je naučiti prihvatiti nelagodu.
Zanimljivo je spomenuti da postoje psihoterapijski pristupa koji se temelje upravo na prihvatanju svih iskustava, pa tako i onih negativnih. Jedan od njih je ACT, odnosno terapija prihvatanjem i posvećenošću.
Postavljanje izazova pred same sebe je jedan od najboljih načina da bismo bolje podnosili nelagodu. Umjesto povlačenja u svoju zonu komfora, svako iskustvo treba vidjeti i iskoristiti kao priliku za učenje i napredak. Navest ćemo 9 načina pomoću kojih se možemo bolje nositi s nelagodom.
1. Vježbe dubokog disanja
Nelagoda se može ublažiti vježbama dubokog disanja. Radi se o usmjeravanju naše pažnje na sadašnji trenutak, dok se istovremeno opuštamo. Na primjer, kada osjećamo nelagodu, možemo lagano udahnuti, u sebi brojeći do 7. Nakon toga također polako izdahnemo, ovaj put brojeći do 10. Fokusiramo se na zrak koji ulazi i izlazi iz našeg tijela.
Još jedna popularna tehnika disanja je box breathing, koju za reduciranje stresa i bolju koncentraciju koriste specijalne jedinice američke ratne mornarice (Navy SEALs). Ova tehnika je također vrlo jednostavna: udišemo kroz nos polako brojeći do 4, dok se pluća potpuno ne napune. Zrak zadržimo, također brojeći do 4. Isto toliko dugo ga izdišemo. Nakon što ga izdahnemo, zadržimo se u tom stanju dok brojimo do 4. I to sve ponavljamo nekoliko minuta. Zato se tehnika i naziva box (“kutija”) ili square breathing (“kvadratno disanje”): 4-4-4-4.
2. Nelagoda je prilika za napredak
Nelagoda ne mora biti nešto strašno, od čega strepimo i bježimo. Naprotiv, na situacije u kojima se osjećamo nelagodno valja gledati kao na priliku za napredak. Dakle, radi se o promjeni perspektive: umjesto izbjegavanja, svakodnevne izazove trebamo prihvatiti i iskoristiti.
Na primjer, odlazak zubaru, obavljanje nekog službenog poziva, učenje nove vještine ili čak “obična” dosada – sve to mogu biti izvori nelagode. Međutim, radi se o prilikama za napredak i vlastiti razvoj. Zato se trebamo fokusirati na krajnji rezultat, na ono što dobivamo suočavajući se s nelagodom.
3. Ponekad je korisno odvratiti misli
U nekim prilikama neugodu možemo umanjiti fokusiranjem na neke druge misli i aktivnosti. Na primjer, ako se pokušavamo riješiti neke štetne navike, pa se u jednom momentu nađemo u iskušenju i uhvati nas “kriza”, tada nije loše skrenuti misli na nešto drugo.
U tome nam mogu pomoći obične, svakodnevne aktivnosti: pranje zubi, tuširanje, šetnja, razgovor s dragom osobom… Ako je nelagoda snažna, onda možemo i te aktivnosti učiniti zahtjevnijima: oprati zube lijevom rukom (ili desnom, ako je lijeva dominantna), tuširati se hladnijom vodom, trčati, učiniti neko dobro djelo…
4. Prema sebi se odnositi kao prema prijatelju
Kada su u pitanju drugi ljudi, često se pretvaramo u prave savjetodavce – puni smo razumijevanja, ljubavi i dobrih ideja. Međutim, kada se radi o nama samima, gubimo strpljenje, inspiraciju, a ponekad postajemo i grubi.
U situacijama koje nam izazivaju nelagodu, potrebno je da se prema sebi ponašamo kao prema dragoj osobi koja treba našu pomoć: problem sagledamo i izložimo što je moguće objektivnije, uputimo riječi ohrabrenja, ali i ponudimo konkretna rješenja.
5. Važno je ostati smiren
Onoga časa kada osjetimo nelagodu, trebamo se podsjetiti kako je to sasvim u redu. Radi se o normalnoj i prolaznoj pojavi. U protivnom, nelagoda može djelovati prilično destruktivno ako dopustimo da nas zbog nje preplave dodatni negativni osjećaji, a tako i nepotreban stres.
Pokušaji da nelagodu potisnemo ili pobjegnemo od nje, uglavnom rezultiraju samo još većom patnjom. Umjesto toga, nelagodu trebamo primijetiti, prihvatiti, ne vezati se dodatno za nju i pustiti je da prođe. U tome nam mogu pomoći i različite tehnike opuštanja.
6. Suočavanje s vlastitim strahovima
Kao što je ranije rečeno, nelagoda je direktno povezana sa strahom – gdje je strah, tu je i nelagoda. Mnogi ljudi (pogrešno) misle da biti hrabar znači ne osjećati strah. Upravo suprotno, lako je raditi ono čega se ne bojimo, ali hrabrost podrazumijeva da nešto činimo unatoč strahu.
Recimo, postoje pojedinci koji se panično boje držanja govora pred nepoznatim ljudima. Međutim, mnogi shvate da nema smisla tako se ograničavati i dopustiti strahovima da upravljaju njihovim životom. To ne znači da će nelagoda odjednom nestati pred javni nastup, ali će se sigurno njen intenzitet vremenom značajno smanjiti.
Suočavajući se s vlastitim strahovima, osoba se razvija i u mogućnosti je iskoristiti svoj puni potencijal.
7. Mogućnost biranja reakcije
Nelagoda nije toliko strašna sama po sebi, koliko je može pogoršati naša reakcija. Činjenica je da svako neugodno iskustvo pokušavamo izbjeći, a postojeću nelagodu želimo zaustaviti istog trena kada je i osjetimo. Takva “alergija” na nelagodu uglavnom dovodi do loših životnih izbora.
Na to ponekad zaboravljamo, ali je čovjek u stanju birati način na koji interpretira ono što doživljava. Umjesto da nas nelagoda odmah natjera na neku automatsku, slijepu reakciju, možemo ostati mirni i djelovati na bazi racionalnih procjena.
Zato je važno naučiti distancirati sebe od svojih misli i osjećaja (tzv. kognitivno distanciranje). U tome nam mogu pomoći meditacija i prakticiranje svjesne prisutnosti (mindfulness).
8. Nelagoda kao dokaz progresa
Nelagoda, kao što i sama riječ kaže, podrazumijeva stanje u kojem se ne osjećamo ugodno, lagodno, prijatno… Naš mozak po automatizmu uvijek igra na sigurno – ne voli promjene, nepoznate situacije, napor ili bilo koju vrstu patnje. Ukratko, nelagoda je nešto čega se um užasava.
Međutim, kada osjetimo nelagodu prilikom neke pozitivne promjene, trebamo se podsjetiti kako to znači da napredujemo. Nelagoda nam tako može služiti kao neka vrsta putokaza, signal da se krećemo u pravom smjeru.
9. Sreća nije u komforu
Nelagodu doživljavamo kao neko nepoželjno stanje. Drugim riječima, živimo u (pogrešnom) uvjerenju da zadovoljstvo i sreća leže u komforu, a da je nelagoda izvor nesreće.
Zašto je to uvjerenje pogrešno? Prije svega, nelagoda je sastavni dio života. Pokušaji izbjegavanja neugodnih misli i situacija možda mogu donijeti privremeno olakšanje, ali dugoročno vode do još veće patnje.
Treba imati na umu da je nelagoda stanje iz kojeg se gradi samopouzdanje i razvija istinsko, trajno zadovoljstvo.
“Dobra” i “loša” nelagoda
Što iz evolucijskih razloga, što zbog modernog načina života, mi od nelagode bježimo glavom bez obzira. Međutim, interesantno je da smo itekako spremni podnositi nelagodu kako bismo se zadržali u svojoj zoni komfora.
S druge strane, nelagoda vezana za poboljšanje vlastitog života nam predstavlja nešto strano i zastrašujuće. Teško nam se natjerati na zdraviju prehranu, na učenje, a suočavanje s vlastitim strahovima nam je nepremostiva prepreka. Zašto nam je ta konstruktivna nelagoda toliki problem?
Manje nelagode = više nezadovoljstva?
Averzija prema nelagodi evolucijski je mehanizam pomoću kojeg nas mozak štiti od opasnosti. U tom smislu, ljudi, kao vrsta, svoj opstanak mogu zahvaliti upravo nelagodi. Izbjegavanje nelagode je često značilo izbjegavanje opasnih situacija, a zadržavanje u onima koje su potvrđeno sigurne. Osim toga, nelagoda je bila i veliki izvor inspiracije za razne društvene i tehničke inovacije.
S druge strane, mi danas živimo u svijetu u kojem nam je sve na dohvat ruke. Da bismo jeli, ne moramo ići u lov ili brati šumske plodove. Hranu kupujemo djelomično ili čak potpuno pripremljenu. Zaštićeni smo od nevremena. Pranje suđa i veša obavljaju strojevi. Ne moramo pješačiti satima i danima kako bismo stigli u neko drugo mjesto. Sada većinu toga svakako možemo obavljati preko interneta, bez da maknemo iz kuće.
Uspoređujući život nekad i sad, očito je život u današnje vrijeme mnogo lagodniji. Ali, ako je nelagoda svedena na minimum, kako to da su današnji ljudi mnogo depresivniji, letargičniji, osjetljiviji, općenito nesretniji? U bogatim, tehnološki razvijenim zemljama je sve više pretilih osoba (uključujući i djecu), depresije, a nažalost i suicida…
Nelagoda je naše prirodno stanje
Odsustvo nelagode nas slabi i deprimira. Bježeći od nje, mi sami sebi radimo “medvjeđu uslugu”: privremeno i izbjegnemo neželjene misli i situacije, ali dugoročno stvaramo samo veći problem.
Nelagoda ne mora značiti odsustvo sreće – naprotiv. Konstruktivna nelagoda nam pomaže da rastemo i razvijamo se kao osobe. Ona je naše prirodno stanje, iz nje crpimo motivaciju, postajemo mentalno snažniji, šire nam se vidici… Često zaboravljamo da su ljudski um i tijelo mnogo čvršći i otporniji nego što mislimo. Mi smo prirodno potpuno opremljeni za suočavanje sa svim teškoćama, pa tako i s nelagodom.
Naravno, na prvu se čini da je lakše ići linijom manjeg otpora, ali bez borbe, izazova, neizvjesnosti – jednostavno nećemo biti u stanju zaista živjeti život. Zato je izuzetno korisno da se naučimo nositi s nelagodom. To je stvar vježbe. Za početak su dovoljni i veoma mali koraci. Najvažnije je da ostanemo dosljedni i uporni.
Svjesno izlaganje nelagodi je stara ideja
Kao koncept, svjesno izlaganje nelagodi je poznato od davnina. Sastavni je dio gotovo svake religije. Žrtva, post, hodočašće, meditacija, molitva, odricanje od materijalnih dobara i “ovozemaljskih” užitaka – sve su to oblici svjesnog suočavanja s nelagodom. Patnja ispred užitka, skromnost umjesto bogatstva, dobrobit za druge prije vlastite koristi…
Pored toga što se koristila u pokušajima približavanja bogu (ili bogovima) i postizanja stanja prosvećenosti, nelagoda može imati i vrlo praktičnu svrhu. Naime, svjesnim izlaganjem nelagodi ćemo stimulirati i um i tijelo.
Još su stoici (pripadnici stoicizma, antičke filozofske škole) zagovarali voljno izlaganje nelagodi kao način za jačanje karaktera, ali i za bolju pripremljenost na sve buduće nedaće.
Da bi se to postiglo, stoici su preporučivali povremeno odricanje od svakog luksuza: nošenje skromne odjeće, pješačenje po kiši i hladnoći, namjerno gladovanje, spavanje na podu umjesto u krevetu… Po njima, osim što će pojedinac tako postati jači i otporniji, također će naučiti više cijeniti ono što ima.
Nelagoda u današnje vrijeme
Za razliku od luksuza, nelagoda je prirodna i može biti konstruktivna. Čak i bez luksuza, ako se zadržavamo u svojoj zoni komfora, onda jednostavno ne možemo živjeti ispunjen život.
U današnje vrijeme, čak i pojedinci slabog imovinskog statusa nastoje imati “pametni telefon” i pristup internetu. Ne žele biti isključeni od ostatka svijeta, a taj osjećaj isključenosti nije ništa drugo, nego – nelagoda.
Od nelagode bježimo i pomoću televizije, sadržaja na internetu, nezdrave hrane, nikotina, alkohola, droga… Razne tablete za smirenje, za spavanje i lijekovi protiv bolova su često samo načini bijega od nelagode.
Kako bismo povećali svoju toleranciju na nelagodu, za početak se možemo, barem privremeno, odreći mnoštva distrakcija kojima smo danas okruženi. Dakle, za konstruktivnije suočavanje s nelagodom je dovoljno voditi skromniji, jednostavniji život: jesti zdravu, jednostavnu hranu, piti vodu umjesto drugih napitaka, reducirati vrijeme koje provodimo na mobitelu ili za kompjuterom, baviti se fizičkom aktivnošću na svježem zraku, birati šetnju umjesto vožnje, itd.
Suočavanje umjesto bježanja
Također, za suočavanje s nelagodom je dobro početi nešto korisno, a što nam je relativno novo i nepoznato. Bilo da se radi o učenju stranog jezika, nekoj borilačkoj vještini ili sviranju instrumenta, usvajanje novih znanja i izlaganje nepoznatim situacijama će nam povećavati samopouzdanje, a samim time ćemo se i bolje nositi s nelagodom.
Što je aktivnost “nepoznatija”, to bolje. Na primjer, ako smatramo da smo za nešto prestari ili da nismo dovoljno pametni i talentirani, još bolje – glavni cilj i je naučiti podnositi nelagodu.
Meditacija i vježbe svjesne prisutnosti su izuzetno korisne tehnike kada je nelagoda u pitanju. Pored ostalog, tako ćemo se moći bolje nositi sa dosadom, tišinom, kao i s uznemirujućim mislima.
Toleranciju na nelagodu možemo vježbati upravo posmatranjem nelagode dok namjerno odgađamo svoje reakcije. Recimo, ako imamo potrebu za nekom nezdravom navikom, umjesto da isti tren posegnemo za njom, namjerno odgađamo tu radnju neko vrijeme, svjesno posmatrajući nelagodu. Ili, na primjer, kada osjetimo da nas nešto svrbi, umjesto da se odmah počešemo, dopustimo nelagodi da dosegne svoj vrhunac. Velika je šansa da će proći sama od sebe, a nama će to dobro doći kao mala vježba.
Napomena za kraj
Suočavanje s nelagodom ne znači da ćemo početi uživati u patnji. Naprotiv, izlazak iz zone komfora nikada nije ugodan. Međutim, napredovanje se sastoji upravo u tome da ostvarujemo svoje ciljeve – velike i male – bez obzira na nelagodu.
Važno je napomenuti i da svjesno povećavanje vlastite tolerancije na nelagodu nikako ne smije biti upuštanje u nepotrebne rizike. Na tu praksu treba gledati kao i na svaki drugi trening: cilj nam je da ojačamo i postanemo bolji, a ne da ugrozimo vlastito zdravlje.
