ChatGPT kao besplatan psiholog?

Kako bolje iskoristiti ChatGPT: precizniji promptovi

Instrukcije koje mi unosimo modelu i odgovori koje nam vraća, nazivaju se promptovi (engl. prompts, od latinskog promere – proizvesti, iznijeti). Radi se o inputima, tj. ulaznim instrukcijama ili uputama koje šaljemo chatbotu, kao i o njegovim odgovorima na naše upute. Tako bi se moglo reći da postoje ulazni i izlazni promptovi.

Drugim riječima, mi od chatbota nešto tražimo, pa on na to reagira. Što je naš prompt bolje formuliran, on će nam pružiti preciznije povratne informacije.

“Prompt engineering”

Koliko je važno to umijeće komuniciranja s GPT modelima, pokazuje i činjenica da postoji cijelo jedno polje koje se naziva prompt engineering. Osoba koja se bavi time je prompt engineer, tj. prompt inžinjer ili inžinjer promptova.

Naziv koji zavarava?

Po našem skromnom mišljenju, to nije adekvatan naziv i ne daje dobar opis ovog posla. U suprotnom, onda bismo mogli i autore članaka poput ovog nazvati “inžinjeri teksta” i slično.

Smatramo da su svi poslovi, ako se obavljaju savjesno i kvalitetno, jednako vrijedni, bez obzira na njihov trenutni društveni status, kao što se danas cijene inžinjeri, opravdano ili ne.

Nažalost, u novije vrijeme je čest slučaj da se određenim pozicijama dodaju titule koje nisu adekvatne ili su čak toliko prenapuhane, da zvuče komično. Na primjer:

• Data Ninja (“nindža za podatke”): ovo ninja bi trebalo predstavljati nekog neprimjetnog, višestruko kvalificiranog stručnjaka za podatke koji je sposoban brzo i efikasno riješiti svaki izazov, ali se ustvari radi o standardnom brisanju podatka, vizualizaciji i izvještajima;
• AI Whisperer (“šaptač umjetnoj inteligenciji”): osoba koja trenira AI modele na određenim skupovima podataka;
• Digital Prophet (“digitalni prorok”): stručnjaci koji analiziraju postojeće podatke i ponašanje tržišta, pa pokušavaju predvidjeti nadolazeće trendove;

itd.

Kako god, u ovom konkretnom slučaju bi možda adekvatniji naziv bio dizajner promptova, pošto uloga nije toliko vezana za samu tehnologiju i ne uključuje matematiku, kodiranje ni izgradnju sistema, nego se bazira na logici, planiranju, pisanju i prilagođavanju promptova. Okrenuta je pružanju boljeg iskustva korisnicima i usmjeravanju toka razgovora sa chatbotom. Također, za obavljanje ovog posla, nije potrebno formalno obrazovanje.

Međutim, pošto je “prompt inžinjer” već ustaljen naziv, i mi ćemo ga se pridržavati u ovom tekstu. Sigurni smo da će se u bliskoj budućnosti pojaviti i iskristalizirati još mnogo različitih pozicija vezanih za ovu tehnologiju.

Dva primjera

Čime se konkretno bave prompt inžinjeri, pokazat ćemo na dva primjera.

Primjer prvi: marketing za kompaniju

Recimo da neka kompanija želi povećati svoju prisutnost na internetu, pa odluči unajmiti prompt inžinjera da im poboljša blog.

U tom slučaju, ova osoba će napisati promptove koji će kompaniji služiti kao obrasci, bez da svaki put mora iznova koristiti stručnjake za promptove ili plaćati pisce da im pišu blog.

Takav jedan šablon prompta koji će kompanija koristiti bi mogao glasiti: “Napiši članak za blog od 500-600 riječi na temu [tema]. Piši pristupačnim, ali profesionalnim i uvjerljivim tonom. U tekst uključi tri primjera iz stvarnog života, a članak završi pozivom na akciju.”

Samo jedan ovakav obrazac bi kompaniji uštedio mnogo novca. Dovoljno je da to pošalju chatbotu i za nekoliko sekundi će dobiti gotov članak. Za svaki novi članak bi samo promijenili naslov, odnosno temu. Mogli bi mijenjati i broj riječi, ton, ili nešto treće.

Međutim, o samoj kvaliteti takvih tekstova koje piše umjetna inteligencija, kao i o budućim efektima te prakse na ljudsku kulturu, dalo bi se raspravljati.

Primjer drugi: chatbot za korisničku podršku

Na primjer, neka mala e-trgovina želi na svoju stranicu postaviti AI chatbot za pružanje pomoći korisnicima. U ovom slučaju, inžinjer promptova neće samo ovoj firmi dati obrasce, nego će kroz promptove istrenirati chatbota, kako bi davao što preciznije odgovore i korisnicima priuštio što bolje iskustvo.

U tu svrhu, inžinjer promptova bi chatbotu mogao uputiti instrukciju poput ove: “Ako korisnik kaže da dostava kasni, koristi empatičan ton i odgovori ovako: Iskreno mi je žao zbog kašnjenja! Dopustite da Vam pomognem: dajte mi broj narudžbe, pa ću Vam reći gdje se pošiljka trenutno nalazi. Za ostale detalje oko dostave, posjetite [link].”

S obzirom na to da GPT modeli pokušavaju odgovoriti i kada pitanje nije precizno ili ne znaju odgovor, jedan od promptova za ovakvog chatbota bi mogao glasiti: “Nemoj davati generalizirane odgovore i nemoj ništa nagađati. Koristi samo informacije iz dokumenata koje ću ti sada poslati. Ako ne znaš odgovor ili ti prompt korisnika nije dovoljno jasan, reci: “Žao mi je, ne mogu pronaći tu informaciju. Želite li da Vas spojim s ljudskim agentom (stvarnom osobom)?”

Dobri promptovi su ključ

I mi, kao obični korisnici, trebali bismo se bar djelomično staviti u ulogu “prompt inžinjera” kada komuniciramo s chatbotom.

To znači da ne trebamo izgubiti iz vida da ChatGPT barata sa vrlo velikom bazom podataka i njegova komunikacija se temelji na brzim i kompleksnim izračunima. Zato je vrlo važno pametno formulirati upute koje mu dajemo, bilo da se radi o pitanjima ili nekim drugim instrukcijama.

Na primjer, ako želimo izgubiti suvišne kilograme i općenito jesti zdravije, možemo mu reći: “Napravi mi plan zdravih obroka za mjesec dana”, pa će ChatGPT to i učiniti.

Međutim, to je ipak previše općenita uputa. Ako bismo u prompt uključili i koliko nam je godina, kojeg smo spola, otprilike u kojem dijelu svijeta se nalazimo (zbog dostupnosti namirnica), koji nam je cilj (npr. povećanje mišićne mase, gubitak masnog tkiva, željena kilaža), koliko dnevno planiramo trošiti na hranu, imamo li neke alergije ili intolerancije, koju vrstu hrane ne želimo da uključi u plan, a koju preferiramo, i tako dalje, time unaprijed prilagođavamo meni koji nam odgovara.

Nakon što nam ChatGPT izlista prijedlog menija, možemo daljnjim promptovima dodatno poboljšavati konačni rezultat. Dakle, što mu bolje objasnimo njegov zadatak, on će ga bolje i izvršiti.

Struktura kvalitetnog prompta

Za oblikovanje dobrog prompta, pomoći će nam ako uzmemo u obzir sljedeće elemente:

• preciznost: jasna definicija zadatka, npr. tražimo da nam pomogne s konkretnim problemom, možemo i tražiti u kojem stilu će pisati te u kojem formatu;
• kontekst: korisno je objasniti pozadinu problema ili svrhu pitanja, kako bi model bolje razumio instrukciju;
• ograničenja: možemo navesti želimo li detaljniji ili sažetiji odgovor, od koliko riječi, treba li taj odgovor biti u obliku popisa, koraka, tabele i slično;
• eksperimentiranje: ponekad čak i male izmjene u formulaciji pitanja mogu pružiti bolji rezultat.

Bonus savjeti: opušteno, prirodno i ljubazno

Kada komuniciramo s modelom, on će donekle pratiti naš ton razgovora. Ako smo mi službeni i hladni, on će i dalje biti pristojan, ali će imati nešto hladniji ton, nego ako mu se obraćamo pristojno, pa čak prijateljski i srdačno. Ovo možda može zvučati smiješno ili neobično, ali je tako.

Dakle, kada tražimo povratne informacije od ovog chatbota, najbolje je upotrebljavati opušten, prirodan ton te usput voditi računa o dobroj formulaciji naših promptova. Inače, ChatGPT poznaje uglavnom sve svjetske jezike, ali najbolje odgovore daje na engleskom. U biti, što je prilikom treninga imao više izvora na nekom jeziku, bolje će poznavati i njegove nijanse.

Također, preporučljivo je razgovore kategorizirati. To znači da ne “trpamo” različite teme u isti razgovor, nego da za svaku različitu temu ili čak kategoriju (npr. kuhanje, vježbanje, financije, itd.) otvorimo novi razgovor. Tako će nam komunikacija biti preglednija, a i manje ćemo zbunjivati chatbota.

Je li ChatGPT siguran za djecu?

ChatGPT je osmišljen za pružanje informativnih i korisnih odgovora, ali nije specijaliziran za interakciju s djecom i ne može u potpunosti zamijeniti ljudski nadzor niti biti vodič u edukaciji ili emocionalnoj podršci.

Prednosti su:

• pristupačnost znanja – djeca mogu koristiti ovaj alat za istraživanje i učenje o različitim temama na interaktivan i zabavan način;
• razvijanje vještina kritičkog mišljenja – postavljanjem pitanja i analizom odgovora, djeca se mogu potaknuti na dublje razmišljanje i istraživanje;
• sigurnosni filteri – OpenAI je implementirao filtere koji nastoje spriječiti izlaganje djece neprimjerenim ili nasilnim sadržajima.

Mogući nedostaci:

• neprikladni sadržaji – ChatGPT ima ugrađene zaštite, ali one nisu savršene. U specifičnim kontekstima, model može generirati odgovore koji nisu prikladni za djecu određenog uzrasta;
• dezinformacije – model ponekad griješi i daje pogrešne informacije, a to može na djecu djelovati zbunjujuće, posebno ako tek razvijaju sposobnost kritičkog prosuđivanja;
• ovisnost o tehnologiji: pretjerano oslanjanje na ChatGPT za učenje ili socijalnu interakciju može ograničiti dječji razvoj kreativnosti, empatije i međuljudskih vještina.

Sigurno korištenje, ali uz zdrav oprez i edukaciju

Sve u svemu, ChatGPT je siguran za djecu, ali je potreban nadzor, posebno kada se radi o mlađim dobnim skupinama. Na primjer, ako dijete pita “Šta je horor film,” model bi mogao opisati detalje koji ne moraju biti eksplicitni, ali ipak nisu prikladni za taj uzrast.

Ili, ako dijete postavi pitanje kao što je: “Kako da me svi vole”, ChatGPT bi mogao dati dobronamjeran, ali površan savjet poput “Nemoj se suprostavljati i budi ljubazan prema svima.” Ta poruka bi potencijalno kod djeteta mogla razviti štetan obrazac ponašanja, poput prevelike želje za odobravanjem i zanemarivanje vlastitih potreba.

Zato je najbolje djecu na vrijeme educirati o pravilnom korištenju novih medija i tehnologija.

ChatGPT i privatnost

Iako danas mnogi na društvenim mrežama već odavno dijele svoje podatke, uključujući ime, lokaciju i fotografije iz svakodnevnog života, većina ipak drži do svoje privatnosti, posebno kada se radi o njihovom psihičkom zdravlju. Zato je važno znati koliko je naša komunikacija s ChatGPT-jem zaštićena.

Kao prvo, trebamo biti svjesni da nijedna informacija koju pošaljemo preko interneta nije u potpunosti anonimna. Komunikacija s chatbotom se također pohranjuje. Ona ne mora, ali može biti analizirana. U to spadaju tekstovi koje šaljemo, slike, zvukovi, dokumenti…

Dobra je vijest što su ti razgovori, u dobroj mjeri, ipak privatni. Kao što naglašavaju u kompaniji OpenAI, eventualne analize se vrše isključivo u svrhu poboljšanja modela. Osobe ili programi koji bi mogli analizirati ovaj sadržaj nemaju pristup informacijama o računu korisnika, poput e-mail adrese. OpenAI koristi rigorozne mjere zaštite kako bi se osiguralo da ti podaci ostanu anonimni i sigurni.

Dakle, može se reći da je komunikacija s ChatGPT-jem donekle privatna. Ipak, ako želimo još veći osjećaj sigurnosti, onda je najbolje izbjegavati korištenje osjetljivih podataka poput imena i prezimena, adrese, broja bankovnog računa, informacija o drugim ljudima i slično.

Primjer

Recimo da smo pod stresom zbog loših odnosa sa šefom i kolegama na poslu, pa želimo vidjeti može li nam ChatGPT pomoći. Mi taj problem možemo opisati vrlo detaljno, bez da spominjemo ikakva imena, naziv kompanije ili bilo kakve specifičnosti na osnovu kojih bi nas neko mogao identificirati, sve i da to ima za cilj.

U tom smislu, kada komuniciramo s chatbotom, najlakše je zamisliti da pišemo na nekom online forumu, gdje želimo da nam drugi članovi foruma pomognu, ali i da zadržimo anonimnost.

Prijaviti se ili ne?

ChatGPT je moguće koristiti bez ikakve prijave, ali on tada neće biti tako sposoban. Korisnički račun je vrlo jednostavno otvoriti, dovoljno je prijaviti se preko e-mail adrese.

Kada smo prijavljeni, ChatGPT će biti u stanju pamtiti naše prethodne razgovore, imat će više opcija, davati bolje odgovore i općenito biti “pametniji”.

To je posebno korisno kod složenijih razgovora, kao što su oni o mentalnom zdravlju. Mi uvijek možemo izabrati opciju “Temporary Chat”, tj. privremeni razgovor, unutar kojeg će memorija biti onemogućena i naši promptovi neće biti koriteni za treniranje budućih modela.

Ipak, čak i u sklopu te opcije, OpenAI može zadržati  razgovore do trideset dana, kako kažu, iz sigurnosnih razloga. Za sve ostale detalje, najbolje je pročitati politiku privatnosti na stranicama kompanije.

Sve u svemu, ChatGPT će biti mnogo funkcionalniji ako otvorimo korisnički račun, što se obavi jednostavnom prijavom putem e-mail adrese.

U nastavku pročitajte intervju s ovim modelom na temu mentalnog zdravlja, koji je obavio sam sa sobom, a na osnovu uputa koje smo mu dali.

Dakle, pitanja navedena u intervjuu nismo postavljali mi, nego ih je ChatGPT sam generirao, kao i odgovore. Dodatnim promptovima smo mogli dobiti kvalitetniji tekst, ali smo namjerno htjeli pokazati kako bi izgledala prva, nedorađena verzija. Osim početnih instrukcija, jedina naša intervencija je bila dodavanje linkova u sadržaj intervjua.

Intervju: ChatGPT i mentalno zdravlje

Psihologis: Dobar dan, ChatGPT. Sve više ljudi govori o tebi kao o potencijalnoj podršci za mentalno zdravlje. Jesi li spreman da nam ispričaš nešto više o tome?

ChatGPT: Naravno, hvala na prilici! Iako nisam licencirani psiholog niti zamjena za stručnu terapiju, mnogi me koriste kao alat za vođenje razgovora, refleksiju i traženje podrške u svakodnevnim izazovima.

Šta konkretno radiš u vezi s mentalnim zdravljem?

Psihologis: Kako pomažeš ljudima koji te koriste zbog mentalnog zdravlja?

ChatGPT: Najčešće pružam emocionalnu podršku i pomažem ljudima da verbaliziraju svoje misli i osjećaje. Mogu pomoći u:

• Ublažavanju stresa: Vodim korisnike kroz tehnike disanja i opuštanja.
• Rješavanju problema: Pomažem da se sagleda situacija iz drugačije perspektive.
• Samorefleksiji: Postavljam pitanja koja potiču na razmišljanje i samospoznaju.
• Razvoju zdravih navika: Dajem prijedloge za svakodnevne rutine koje mogu poboljšati mentalno stanje.

Možeš li nam dati primjer kako to izgleda u praksi?

Psihologis: Recimo da osoba pati od depresije. Šta bi ona mogla da te pita i kako bi ti odgovorio?

ChatGPT: Ako osoba kaže nešto poput: “Osjećam se beskorisno i ništa nema smisla,” mogao bih odgovoriti ovako:

“Žao mi je što se tako osjećaš. To može biti jako teško. Možemo li zajedno istražiti šta te dovelo do tog osjećaja? Možda postoje mali koraci koje možemo napraviti kako bi se situacija poboljšala?”

Nakon toga bih mogao predložiti da zapišu tri stvari zbog kojih su zahvalni ili koje su postigli, čak i najmanje, kako bi osvijetlili pozitivne aspekte koje možda previđaju.

Psihologis: A kako bi postupio s nekim tko ima panični napad?

ChatGPT: Prvo bih ih zamolio da se fokusiraju na disanje. Na primjer:

“U redu je, ovdje sam s tobom. Pokušaj disati polako i duboko. Udahni kroz nos dok brojim do četiri, zadrži dah dok brojim do četiri, pa izdahni kroz usta na osam. Hoćeš li pokušati sa mnom?”

Nakon smirivanja, mogu pomoći korisniku da razumije okidače i razvije plan za upravljanje panikom u budućnosti.

Psihologis: A šta ako neko želi psihološku podršku za mršavljenje?

ChatGPT: Fokusiram se na emocionalni aspekt. Ako neko kaže: “Stalno jedem iz stresa, ne mogu prestati,” mogao bih odgovoriti:

“To je vrlo česta reakcija na stres. Možemo li razgovarati o tome šta te najviše opterećuje? Takođe, možda bi ti pomoglo da zamijeniš tu naviku nečim zdravim, poput kratke šetnje, zapisivanja misli ili slušanja omiljene muzike?”

Koje su tvoje prednosti u ovoj ulozi?

Psihologis: Zašto bi se neko okrenuo tebi, a ne ljudima ili profesionalcima?

ChatGPT: Moje prednosti su:

• Dostupnost: Dostupan sam 24/7, bez čekanja.
• Anonimnost: Ljudi se osjećaju sigurnije jer nema osude.
• Troškovna efikasnost: Besplatan sam, što pomaže onima koji si ne mogu priuštiti terapiju.
• Neutralnost: Nemam predrasude i mogu pružiti objektivan uvid.

Međutim, uvijek ističem da nisam zamjena za terapiju.

Imaš li nedostatke?

Psihologis: A šta ne možeš raditi?

ChatGPT: Moji glavni nedostaci su:

• Nedostatak ljudske intuicije: Ne mogu u potpunosti razumjeti nijanse ljudskih emocija.
• Bez licenciranja: Nisam obučen terapeut i ne mogu dijagnosticirati niti liječiti mentalne poremećaje.
• Potencijal za štetu: Ako osoba nije svjesna mojih ograničenja, može dobiti netačne ili nepotpune savjete.

Uvijek savjetujem da, kod ozbiljnih problema, korisnici potraže stručnu pomoć.

Kako mogu dobiti bolje odgovore od tebe?

Psihologis: Ljudi se često žale da AI daje previše općenite odgovore. Kako bolje postaviti pitanje?

ChatGPT: Ključno je biti precizan i specifičan. Na primjer:

• Umjesto: “Kako da budem sretniji?” pitaj: “Koji su koraci za poboljšanje raspoloženja u toku dana?”
• Umjesto: “Imam stres,” reci: “Kako se mogu smiriti prije važnog ispita?”

Takođe, ako mi pružiš malo konteksta, kao što su tvoje navike ili okruženje, mogu prilagoditi odgovore tvojim potrebama.

Kako vidiš budućnost?

Psihologis: Šta misliš, hoće li AI poput tebe u potpunosti zamijeniti terapeute?

ChatGPT: Ne vjerujem da ćemo zamijeniti ljude. Ljudski terapeuti donose sa sobom empatiju, iskustvo i intuitivno razumijevanje koje tehnologija ne može replicirati. Moja budućnost je vjerovatnije u tome da budem alat koji podržava terapeute i korisnike – nešto što pomaže, ali ne zamjenjuje.

Zaključak

Psihologis: Hvala ti na razgovoru! Imaš li neku završnu poruku za čitatelje?

ChatGPT: Hvala tebi! Moja poruka je da nije sramota tražiti pomoć, bilo od mene, prijatelja, porodice ili profesionalaca. Svi zaslužuju podršku i razumijevanje. Ako ikada osjetiš potrebu za razgovorom, tu sam da pomognem na najbolji mogući način!

Završne misli – naše, ne “njegove” 🙂

ChatGPT je revolucionaran alat koji može biti od velike pomoći u svakodnevnim situacijama, što uključuje i osnovnu podršku na polju mentalnog zdravlja. Njegova pristupačnost, brzina i svestranost ga čine idealnim pomoćnikom za ljude koji žele saznati više o nekom problemu, traže podršku ili samo žele razgovor.

Međutim, važno je znati njegove granice. U pitanju nije neki svemoćni izvor mudrosti, nego jezički model koji, u suštini, samo pogađa odgovore na naša pitanja. U tom pogađanju, ponekad dolazi i do grešaka. One se najčešće javljaju uslijed suviše apstraktnih i i nejasnih korisničkih upita.

Koliko god moćan bio i činio se kao da nas razumije, ChatGPT je dodatni alat, a nikako zamjena za ljudski kontakt ili za stručnu terapiju. U slučaju bilo kakvih problema psihičke prirode, najbolje je porazgovarati sa stručnom osobom.

P.S.

Testiranje vica u stvarnosti

Ima onaj stari vic, kada Amerikanac, Rus i Bosanac dođu testirati navodno najmoćniji kompjuter na svijetu, koji zna odgovore na sva pitanja. Prvi u prostoriju s kompjuterom uđe Rus, izlazi za desetak minuta kao opijen: -Ovo je stvarno čudo tehnologije! Nema dalje!

Nakon njega, ulazi Amerikanac, također se vraća potpuno oduševljen: -Genijalno! Zna odgovore prije nego mu i postavim pitanje!

Na kraju Bosanac ulazi u prostoriju, ali se ubrzo začuje zujanje, pucanje, škripa, krene sukljati dim iz sobe… Izlazi on, a ostali, uznemireni, pitaju ga šta je napravio kompjuteru. Bosanac odgovara: -Ma ništa, pitao ga samo “Šta ima?” Levat krenuo nabrajat i pokvari se!

Pišući ovaj članak, sjetili smo se tog vica, pa odlučili testirati u stvarnosti, da vidimo kako će se ChatGPT snaći. Ali, ovaj “prepredeni” model je razumio kontekst i odgovorio nam: ” Evo, ništa posebno, tu sam da pomognem! Kod tebe?” U odgovor je uključio i “smajlija”.

Izgleda da je spomenuti vic zastario, kao što će, sigurni smo, zastarjeti i i neke od informacija iz našeg teksta, i to već u idućih nekoliko mjeseci…