Dijabetes ili šećerna bolest (stručni naziv: Diabetes mellius) podrazumijeva skupinu poremećaja koji utječu na način na koji tijelo iskorištava šećer u krvi, odnosno glukozu.
Glukoza je ključna za naše zdravlje jer predstavlja važan izvor energije za stanice koje sačinjavaju mišiće i tkiva. Ona je i glavno pogonsko gorivo za naš mozak.
Uzrok ovisi o tipu dijabetesa
Osnovni uzrok dijabetesa ovisi o samom tipu dijabetesa. Kod dijabetesa tipa 1 (mladenački dijabetes) uzroci nisu do kraja razjašnjeni, dok se kod dijabetesa tipa 2 (starački dijabetes) najčešće radi o kombinaciji genetike i nezdravog načina života (loša prehrana, premalo fizičke aktivnosti i sl.).
O kojem god tipu se radilo, u svakom slučaju dolazi do povišenih razina šećera u krvi. Previše šećera u krvi može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Kronična bolest ili prolazno stanje?
Kada govorimo o dijabetesu kao o kroničnoj bolesti, onda se radi o dijabetesu tipa 1 ili tipa 2.
Ako je riječ o dijabetesu kao o potencijalno prolaznom stanju, tada mislimo na predijabetes – kada su razine šećera u krvi više u odnosu na normalne vrijednosti, ali nisu dovoljno visoke da bi to stanje bilo proglašeno šećernom bolešću.
Osim predijabetesa, postoji i gestacijski dijabetes, koji se može javiti tijekom trudnoće (naziva se i trudnički dijabetes), ali se stanje može popraviti nakon porođaja.
Simptomi dijabetesa
Simptomi dijabetesa ili šećerne bolesti variraju u ovisnosti od toga koliko je povišena vrijednost šećera u krvi. Neki ljudi, posebno kod predijabetesa ili dijabetesa tipa 2, mogu i ne primijetiti simptome na početku. Kod dijabetesa tipa 1, simptomi uglavnom nastupaju brzo i mnogo su ozbiljniji.
Neki od simptoma i znakova dijabetesa tipa 1 i tipa 2:
- pojačana žeđ
- često mokrenje
- ekstremna glad
- neobjašnjiv gubitak kilograma
- umor
- razdražljivost
- zamućen vid
- sporije zarastanje rana
- česte infekcije, poput infekcija na desnima, koži ili na području genitalija
- otežano, duboko disanje (tzv. Kussmaulovo disanje)
- prisutnost ketona u urinu (ketoni su nusproizvod razgradnje mišića i masnog tkiva, do koje dolazi kada u tijelu nema dovoljno inzulina)
Kada se javlja
Dijabetes tipa 1 se može javiti u bilo kojoj dobi, ali do njegove pojave najčešće u djetinjstvu ili u adolescenciji. Dijabetes tipa 2, mnogo rašireniji tip, također se može razviti u bilo kojoj dobi (čak i kod djece), ali je češći kod osoba starijih od 40 godina.
Onaj tipa 1 se naziva i juvenilni ili mladenački, a tipa 2 – starački, iako je taj naziv prilično pogrešan.
Epidemija? Bolje rečeno… pandemija
O dijabetesu se sve više govori kao o “epidemiji”, pošto je u zadnje vrijeme primijećen veliki porast oboljelih od šećerne bolesti na globalnom nivou. Godine 1980. na svijetu je bilo 108 miliona oboljelih, a 2014. godine taj broj se povećao na 422 miliona.
Smatra se da od ukupnog broja oboljelih čak 46% ljudi još uvijek i ne znaju kako boluju od dijabetesa, tj. još im uvijek nije dijagnosticiran.
Dijabetes tipa 2 je mnogo rašireniji od tipa 1, ali je i dijabetes tipa 1 sve prisutniji (nažalost, i kod veoma male djece, odnosno kod dojenčadi).
Kada se obratiti doktoru?
Ako mislite da biste vi ili vaše dijete mogli imati dijabetes
Ako primijetite bilo kakve moguće simptome dijabetesa, obratite se doktoru. Što se prije bolest dijagnosticira, prije se može početi sa tretmanom.
Ako vam je dijabetes već dijagnosticiran
Nakon što dobijete dijagnozu, trebat ćete biti pod strogim medicinskim nadzorom, dok vam se ne stabiliziraju vrijednosti šećera u krvi i dok se ne “uhodate”.
