Negativne reakcije na određen događaj se mogu lako oteti kontroli te prerasti u preuveličavanje tog događaja, tj. u zamišljanje najgorih mogućih scenarija. Takav pogrešan način razmišljanja nazivamo katastrofiziranjem. Ono spada u kognitivne distorzije, štetno je za zdravlje i općenito narušava kvalitetu života. Kako zaustaviti katastrofiziranje?
Zaustaviti katastrofiziranje znači zaustaviti “katastrofu”
Katastrofiziranje za sobom povlači negativne emocije, uznemirenost, što rezultira nepotrebnim stresom i anksioznošću. Napuhavanje situacije do razmjera katastrofe upravo pridonosi da se ta “katastrofa” i ostvari.
Primjer: javni nastup
Naime, ako trebate održati prezentaciju pred većim brojem ljudi, a sebe uvjeravate kako će to biti debakl, kako ćete se osramotiti, dobiti otkaz nakon toga i sl., vaša svijest će biti preopterećena negativnim mislima. Preuzet će vas negativne emocije. I ne samo to: vaše tijelo će se također prilagoditi toj negativnosti – na fiziološkoj osnovi.
Stres štetan, ali i suvišan
Čak i da ta prezentacija, koju smo uzeli za primjer, ne bude potpuna propast, u tom stanju stresa sigurno nećete moći dati sve od sebe. Na kraju krajeva, sav taj stres ne samo da je veoma štetan, nego je i suvišan. Drugim riječima, moguće ga je izbjeći.
Posljedice katastrofiziranja
Najgora posljedica katastrofiziranja, kao i ostalih kognitivnih distorzija, ne leži u tome što nećemo dobro obaviti određeni zadatak. Nije najgore čak ni to što sami sebi stvaramo suvišan i nezdrav stres. Najveća posljedica katastrofiziranja je ta, što na taj način i u tom stanju – jednostavno ne živimo život. Nismo prisutni u datom trenutku, ne percipiramo ono što zaista jeste, nego se izgubimo u vrtlogu negativnih misli. Na taj način sebe distanciramo i izoliramo od stvarnosti, dok život prolazi mimo nas.
Normalan strah nije isto što i katastrofiziranje
Sklonost katastrofiziranju je gotovo siguran znak nekog mentalnog poremećaja. Najčešće se veže uz anksiozne poremećaje. Međutim, iako smo mogli naslijediti predispozicije za razvoj određenog poremećaja, samo katastrofiziranje nam nije urođeno. Samim time, naučenu sklonost katastrofiziranju je moguće ispraviti.
Stvar upornosti, vježbe i strpljenja
Iz ovih ili onih razloga, u nekom periodu života smo naučili katastrofizirati. Počeli smo na stresne situacije reagirati velikim, iracionalnim strahom te negativnim interpretacijama događaja, što je veoma nezdravo i štetno. Sada je potrebno da se od-učimo, odnosno da ponovo naučimo kako regirati na jedan zdraviji, konstruktivniji način. To je stvar upornosti i vježbe. Prije svega, moramo biti strpljivi i blagi prema sebi.
Kako zaustaviti katastrofiziranje?
Ovi koraci vam mogu pomoći kod prepoznavanja, smanjivanja, pa tako i kod zaustavljanja katastrofiziranja. Općenito su dobri kada se želimo riješiti nekog neugodnog, neželjenog načina razmišljanja, emocija ili ponašanja:
1. Prepoznajte
Detektirajte negativne misli i na taj način preduhitrite “drugu strijelu“, odnosno katastrofiziranje.
2. Prihvatite
Ovo je možda najvažniji korak, gdje prihvatanje misli ne znači popuštanje i upadanje u kovitlac negativnosti, nego uviđanje kako su te misli tek jedan od procesa u vašoj svijesti, koji je sam po sebi nebitan, prolazan. Mi smo oni koji mu dajemo važnost ako ga pristanemo slijediti. Taj proces je naučen i stoga ga je moguće promijeniti.
3. Fokusirajte se na disanje
Usmjerite pažnju na udah i izdah, bez da vi utječete na brzinu ili intenzitet disanja. Vi samo promatrate. Kako se koncentrirate na disanje, u tom momentu, kao da ništa drugo ne postoji. Misli će dolaziti i odlaziti, neke će biti uznemirujuće, ali vi ih samo primijetite i pustite da idu svojim putem. Nemojte se kačiti za njih, samo nastavite posmatrati disanje. Gledajte na ovu meditaciju kao na kratki odmor od svega ostalog. Osim disanja, ništa drugo nije bitno.
4. Budite blagi prema sebi
Nekad će vam biti teže, nekad lakše, nekad će prevladati negativne misli i emocije. Imajte u vidu da je to učenje, a učenje je proces te zahtijeva nešto vremena i strpljenja. Eventualni “neuspjeh” u izbjegavanju negativnih misli možete posmatrati kao samo jednu od usputnih stanica na tom putu.
5. Vježbajte
Krenite od malih stvari, konkretno od sitnih svakodnevnih neugodnosti. Odolite prenapuhavanju situacije. Budite prisutni u sadašnjem trenutku. Trenirajte svoj um da se na bolji način nosi sa neugodnim iskustvima. Mali koraci su ključ svega.
6. Budite praktični i konstruktivni
Trenirajte sebe da u negativnim iskustvima vidite priliku za stvaranje nečeg pozitivnog. Razmislite može li se ta konkretna situacija popraviti, može li se iz nje izroditi nešto konstruktivno. Ako se trenutno ne može ništa poduzeti, nema veze. Najbitnije je ne dopustiti negativnim mislima da diktiraju našim životom. Još jednom, važno je da budemo svjesni, uporni i strpljivi. Da ne odustajemo.
