Kisela tikva je ukusna i veoma zdrava salata, odnosno dodatak obroku. Postupak kiseljenja je jednostavan i traje otprilike 7 dana. Prije same pripreme, podsjetimo se zbog čega je tikva tako dobra za zdravlje, ali i koje su zdravstvene prednosti fermentirane hrane općenito.
Tikva, izvor zdravlja
Tikva ili bundeva (lat. Cucurbita) ima malo kalorija, a izuzetno je bogata hranjivim tvarima.
Pored ostalog, tikva sadrži:
- vitamin A (245%*)
- vitamin C (19%)
- kalij (16%)
- bakar (11%)
- mangan (11%)
- vitamin B2 (11%)
- vitamin E (10%)
- željezo (8%)
*Odnosi se na preporučenu dnevnu dozu.
Osim toga, tikva je izvor i magnezija, kalcija, fosfora, folata, različitih B vitamina (B1, B3, B6, B9), cinka…
Zdravstvene koristi tikve
S obzirom na to da je puna vitamina, minerala, vlakana i karotenoida, konzumiranje plodova tikve može imati brojne zdravstvene prednosti.
Na primjer:
- nutrijenti koje sadrži sudjeluju u pravilnom funkcioniranju imunološkog sistema;
- beta-karoten, koji organizam može pretvoriti u vitamin A, važan je za očuvanje dobrog vida;
- vitamin A ima važnu ulogu u održavanju zdrave kože;
- zahvaljujući relativno niskoj energetskoj vrijednosti i sadržaju vlakana, tikva se lako uklapa u uravnoteženu prehranu i može pomoći u kontroli tjelesne mase.
Ako se tikva ukiseli na prirodan način, laktofermentacijom, taj proces može pojačati njena antioksidativna svojstva, obogatiti je korisnim bakterijama i povoljno djelovati na zdravlje crijeva. Tako kisela tikva nije samo ukusan dodatak obroku, nego i zanimljiv način da u prehranu uključimo fermentirane namirnice.
Fermentacija, drevna metoda
Fermentacija je jedan od najstarijih načina obrade hrane. Ukratko, to je proces u kojem mikroorganizmi (bakterije i gljivice) mijenjaju svojstva određenih namirnica i pretvaraju te namirnice u nešto drugo. Na primjer, procesom fermentacije se od davnina žitarice pretvaraju u kiselo tijesto i u pivo, grožđe u vino, mlijeko u sir i jogurt, itd.
Laktofermentacija
Laktofermentacija (od lat. lac, lactis, što znači “mlijeko”) je proces u kojem bakterije razgrađuju šećere u hrani i pretvaraju ih u mliječnu kiselinu. Prisutnost mliječne kiseline ne odgovara “lošim” bakterijama, dok one “dobre” (npr. Lactobacillus) itekako opstaju u takvom okruženju.
Iz tog razloga, fermentirane namirnice mogu puno duže opstati od onih svježih. Zadržavaju vitamine i minerale, pojačava im se aroma, a prirodan su izvor vlakana i probiotika. Jedna od takvih namirnica je i kisela tikva.
Recept: začinjena kisela tikva
Poput kupusa, luka ili paprike, tikva se također može ukiseliti. Naravno, govorimo o jednostavnom, prirodnom načinu kiseljenja, tj. o spomenutoj laktofermentaciji.
U ovom receptu se koriste i dodatni začini, poput cimeta, đumbira i klinčića. Oni poboljšavaju okus i potencijalno su korisni za sam proces fermentacije, ali, ti začini nisu neophodni.
Sastojci:
- oko 1 kg tikve
- 2 kašike soli (ravne, ne pretrpane)
- 2 štapića cimeta (1 štapić je otprilike pola čajne kašike cimeta u prahu)
- 10 – 15 klinčića
- 3 kriške uzduž i tanko narezanog đumbira
- voda
Kisela tikva: upute
Koristeći velik i oštar nož, odrežite peteljku i dno tikve.
Nakon toga:
- tikvu postavite na stabilnu površinu za rezanje i odstranite koru (sačuvajte jedan komad te kore, bit će potreban tokom fermentacije);
- prepolovite tikvu i odstranite sjemenke, kao i vlakna oko njih (sjemenke sačuvajte, poslije ih možete ispeći i pojesti ili posaditi);
- narežite tikvu na kockice (2-3 cm);
- narezanu tikvu stavite u posudu u kojoj ćete je kiseliti, tj. u galon/staklenku;
- u istu posudu stavite i opran komad kore koji ste prethodno sačuvali;
- dodajte ostale sastojke i nalijte vodu;
- promiješajte sadržaj;
→ Vodu možete prethodno posoliti i promiješati, a zatim naliti preko tikve i začina. Sol će se na taj način brže i ravnomjernije otopiti.
→ Tikva i ostali sastojci moraju biti pod vodom. Na zraku će se pokvariti. Ako je potrebno, stavite na njih neki uteg (npr. stakleni) ili mrežicu, kako biste ih potopili.
Labavo zatvorite ili preklopite i pustite da fermentira najmanje sedam dana na sobnoj temperaturi. Svakodnevno provjeravajte posudu i nakratko je otvorite (ako je zatvorena), kako bi nakupljeni plinovi (CO2) mogli izaći vani.
Mekšim, aromatičnijim sortama tikve će trebati nešto duže vremena. To odredite prema vlastitom ukusu. Po potrebi dolijevajte vodu, ali imajte u vidu ukupnu količinu soli u posudi. Nakon što se tikva ukiselila, čvrsto zatvorite posudu i premjestite je na hladno i mračno mjesto, poput frižidera.
Kisela tikva može služiti kao međuobrok, salata, prilog jelu ili je možete dodavati u umake, npr. u curry.
Napomena:
Za većinu ljudi, kisela tikva može biti ukusan i vrijedan dio raznovrsne, uravnotežene prehrane. Međutim, osobe alergične na tikvu, kao i one koje zbog određenih zdravstvenih stanja moraju ograničiti unos soli, trebaju se prije konzumacije posavjetovati sa svojim liječnikom.
