Šta je korona?
Koronavirusi (Coronavirinae) predstavljaju veliku skupinu međusobno srodnih virusa koji mogu prouzročiti pojavu bolesti kod ptica i sisavaca, uključujući čovjeka.
Poznato je nekoliko vrsta koronavirusa koji kod ljudi izazivaju upale organa za disanje. Te infekcije mogu biti relativno blage, poput obične prehlade, ali i prilično ozbiljne, kao što su Bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS – Middle East Respiratory Syndrome) i Teški akutni respiratorni sindrom (SARS – Severe Acute Respiratory Syndrome).
Jedna vrsta koronavirusa je uzročnik i ove najnovije bolesti, COVID-19, odnosno, on je “glavni krivac” za zarazu koja trenutno hara svijetom.
Šta je COVID-19 i kada je sve počelo?
COVID-19 ili bolest koronavirusa (engl. coronavirus disease) je zarazna bolest koju uzrokuje nedavno otkriveni koronavirus. Ova vrsta koronavirusa, kao i sama bolest, bila je nepoznata do samog kraja 2019. godine, kada je izbila epidemija u kineskom gradu Wuhan, koja se potom proširila na ostatak svijeta i prerasla u pandemiju.
Zašto se ova bolest zove “COVID-19”?
COVID-19, ime ove infektivne bolesti, zapravo je skraćenica:
- CO – od corona;
- VI– od virus;
- D – od disease (engl. za “bolest”);
- 19 – od 2019. godine, kada je prvi put bolest zabilježena.
Zašto baš “korona”?
Koronavirus je ime dobio prema latinskoj riječi “corona”, što znači “kruna” ili “vijenac”. Naime, ova skupina virusa na svom površinskom omotaču ima specifične proteinske izrasline, koji pod mikroskopom podsjećaju na zrake oko Sunca.
→ U astronomiji, pojam “korona” upravo označava vanjski dio atmosfere Sunca i drugih zvijezda; ponekad se naziva i Sunčeva korona, Sunčeva kruna ili Sunčev vijenac.
Korona, koronavirus, COVID-19
Virusima imena daje Internacionalni komitet za taksonomiju virusa. Virus odgovoran za pojavu COVID-19 je prvo nazvan “2019 novi koronavirus”, a službeni naziv je dobio 11.02.2020. godine: “Koronavirus teškog akutnog respiratornog sindroma 2” (SARS-CoV-2: Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus 2 ).
Zbog zabrinutosti da će ovo “SARS” u nazivu stvarati dodatnu paniku u javnosti (posebno u Aziji, koja je bila najteže pogođena SARS-om 2003. godine), Svjetska zdravstvena organizacija je bolest nazvala COVID-19, odnosno bolest koronavirusa (bolje i to, nego “SARS 2”?).
Dakle, zbog zaštite interesa javnosti, ovaj virus ne zovu njegovim stručnim imenom, nego “virus koji uzrokuje COVID-19” ili “COVID-19 virus” (u svakom slučaju, prilično nezgrapno ime).
Kod nas se već ustalila popularna i skraćena verzija imena – korona – kojim nazivamo i virus i bolest koju taj virus izaziva.
Je li COVID-19 isto što i SARS?
Prema riječima Svjetske zdravstvene organizacije, COVID-19 i SARS nisu isto. Virus koji uzrokuje COVID-19 i onaj koji je izazvao epidemiju SARS-a (2003. godine), srodni su i genetski povezani, ali su same bolesti različite.
Na primjer, SARS je bio mnogo smrtonosniji (statistički, 1 od 10 slučajeva je rezultirao smrću). Nakon 2003. godine, SARS se više nije pojavljivao.
S druge strane, COVID-19 se puno lakše prenosi i brže se širi od SARS-a.
Korona: koji su simptomi zaraze?
Najčešći simptomi bolesti korone su:
- povišena tjelesna temperatura;
- slabost, iscrpljenost;
- suhi kašalj;
- plitko ili otežano disanje.
Neki pacijenti mogu imati i ove simptome:
- bolove u mišićima;
- začepljen nos;
- curenje iz nosa;
- grlobolju;
- proljev.
Dodatne informacije vezane za simptome korone
Ovi simptomi su uglavnom blagi i javljaju se postepeno. Neke osobe se zaraze, ali ne razviju nikakve simptome i općenito se ne osjećaju loše.
Većina ljudi (oko 80%) se oporavi od ove bolesti bez ikakvog posebnog liječenja. Statistički, 1 od 6 osoba zaraženih koronavirusom postanu ozbiljno bolesne i imaju problema sa disanjem.
Stariji ljudi, kao i svi oni narušenog zdravlja (srčani problemi, visok tlak, dijabetes…), smatraju se ugroženim skupinama kada je riječ o mogućim posljedicama zaraze.
Osobe sa povišenom tjelesnom temperaturom, kašljem i problemima s disanjem, hitno se trebaju obratiti doktoru i nadležnim institucijama.
Alergija, prehlada, gripa, korona: kako razlikovati simptome?
Alergija je pretjerana osjetljivost organizma na neku tvar. Naš imunosistem tu tvar prepoznaje kao opasnu, iako ona to objektivno ne mora biti. U uobičajene simptome alergija spadaju kihanje, kašljanje, iritacija očiju ili kože.
Prehladu i gripu često miješamo u svakodnevnom govoru, ali to nisu iste bolesti i izazivaju ih različiti virusi. Kako god, prehlada i gripa dijele mnoge simptome, pa ih je ponekad teško razlikovati. Treba imati u vidu da je prehlada obično puno blaža i kod nje je manji rizik od daljnjih komplikacija (npr. dodatnih bakterijskih upala), nego što je to slučaj sa gripom.
Korona (COVID-19) također nastaje zbog virusa, pa i simptomi mogu biti slični kao kod prehlade i gripe, s tim da je korona sličnija gripi: povišena temperatura, bolovi u mišićima, iznemoglost, itd. Plitko i otežano disanje se više veže za koronu, nego za gripu.
Kako se korona prenosi?
Koliko je poznato, koronavirus se širi preko sitnih kapljica iz nosa i usta zaražene osobe (kihanjem, kašljanjem, govorom…). Kao i kod drugih viroza takve vrste, ne mora se raditi o direktnom kontaktu između dvije osobe, već se virus može prenijeti i preko predmeta s kojima je zaražena osoba dolazila u doticaj.
Na primjer, ako ste dodirivali rukohvat za koji se prethodno držala osoba koja nosi koronavirus, a onda ste prinosili ruke očima, nosu, ustima – u tom slučaju, postoji šansa da će se korona prenijeti i na vas.
Može li nas zaraziti osoba koja nema simptome?
Može, ali su šanse za to značajno manje. Kao što je već rečeno, korona se prenosi kapljičnim putem, najčešće kroz kašljanje i kihanje.
S druge strane, to što osoba nema simptome, ne znači da nije zarazna. Ovo posebno važi za početne stadije bolesti, kada su simptomi uglavnom slabo uočljivi.
Je li se moguće zaštititi od korone – i kako?