Opsesivne misli mogu narušavati mentalno i fizičko zdravlje, kao što se negativno odražavaju i na društveni život pojedinca. One su uglavnom simptom anksioznih i drugih poremećaja te depresije. Kako se nositi s opsesivnim mislima? Kognitivno-bihevioralna terapija pokazuje veoma dobre rezultate kod tretiranja takvih problema.
Pokušaji zaustavljanja misli
Opsesivne misli je vrlo teško kontrolirati. Osobe sklone opsesivnim obrascima intuitivno pokušavaju na silu zaustaviti takve misli, izbaciti ih iz svijesti, ali znamo da ova strategija nema nekog učinka. Naprotiv, pokušaji “tjeranja” opsesivnih misli mogu samo pojačati opsesivno razmišljanje.
Rituali
Privremeno umirujuće i neutralizirajuće kognitivno-bihevioralne rutine često se javljaju kao pokušaj kontroliranja opsesivnih misli. Međutim, istraživanja pokazuju da ove rutine ili “rituali” dugoročno intenziviraju opsesivno razmišljanje.
Kako se nositi sa opsesivnim mislima
Umjesto frustracije, koja nastaje uslijed postavljanja nerealnih ciljeva, poput stopiranja opsesivnih misli, kognitivno-bihevioralna terapija pomaže da se oslabi veza između opsesivnog razmišljanja i naše svijesti.
Strategije unutar KBT-a su dizajnirane kako bismo se što više distancirali od opsesivnog procesa, da bismo obraćali što manje pažnje na njegov neugodni i beskorisni sadržaj. Na taj način, opsesivni proces gubi snagu. Više ga ne hranimo i nismo u toj mjeri na njega osjetljivi, dok se istovremeno radi se na razvijanju novih, učinkovitijih izvora emocionalne satisfakcije.
Kognitivno restrukturiranje
Pomoću ovog psihoterapijskog procesa, koji je jedan od temelja KBT-a, učimo kako prepoznati i odmaknuti se od iracionalnih misli i rasuđivanja, prema jednom zdravijem načinu razmišljanja, pomoću kojeg stvarnost posmatramo i interpretiramo objektivnije.
Više o kognitivnom restrukturiranju možete saznati ovdje.
Mindfulness i prihvatanje
Pojam “mindfulness” (usmjerena pažnja, puna svjesnost, usredotočena svjesnost, svjesna prisutnost) podrazumijeva praksu prihvatanja misli, emocija, kao i tjelesnih senzacija. Dakle, više se protiv njih ne borimo, ne pokušavamo ih kontrolirati, ali im se i ne prepuštamo. Jednostavno ih primijetimo, prihvatimo njihovu prisutnost i ne upuštamo se u daljnju analizu. Samim time, slabi se njihova važnost i one prolaze.
Inače, ova praksa dolazi iz budizma, a u modernim psihoterapijskim pravcima se sve više uviđa njena važnost (npr. u sklopu terapije poznate kao ACT) , posebno u tretiranju anksioznih poremećaja, depresije, u liječenju ovisnosti, itd.
Premještanje pažnje
Ovom se strategijom istovremeno potiče njegovanje uravnoteženih misli i praksa “otpuštanja” iracionalnih, opsesivnih misli. Nakon što primijetimo da su se pojavile te neugodne misli, nije ih potrebno ni zaustavljati ni potiskivati, kao ni bježati od njih. Zapazimo ih, shvatimo da su to samo misli, od kojih ne da nemamo koristi, nego nas bespotrebno uznemiravaju. Potom pažnju usmjerimo na nešto što je sada-i-ovdje, poput disanja, ili je vratimo na ono što smo radili prije pojave opsesivnog procesa. Potrebno je da naučimo otpuštati opsesivne misli, odnosno na njih ne reagirati i ne uplitati se u opsesivni proces. To se vježba kroz praksu.
Terapija izlaganjem
Izlaganje se, na prvu, doima kao kontraintuitivan pristup, gdje idemo protiv vlastitog instinkta i suočavamo se upravo s onim što nam izaziva taj iracionalni nemir. Ipak, to je jedna od najpouzdanijih tehnika kada je riječ o stanjima koja uključuju opsesivno razmišljanje (opsesivno-kompulzivni poremećaj, panični napadi, fobije, itd.). Cilj terapije izlaganjem je desenzitizacija, odnosno smanjivanje intenziteta kojim se doživljavaju i interpretiraju uznemirujuće misli.
Bihevioralna aktivacija
Krajnji cilj tretiranja opsesivnih misli je izlazak iz tog jednog iracionalnog i skučenog svijeta, a vraćanje stvarnom životu. Bihevioralna aktivacija se fokusira upravo na postavljanje konkretnih ciljeva, pravljenje realnog rasporeda i planova. To često podrazumijeva i vođenje dnevnika. Na taj način možemo njegovati konstruktivno, zdravo ponašanje, kao i otvoriti prostor za primjenu drugih KBT tehnika.
Više o pretjeranoj brizi i ruminaciji, oblicima opsesivnih misli, možete pročitati ovdje.
