Štednja novca je uvijek važna tema, a posebno za vrijeme većih poskupljenja i nestašica. Zato je savjete za smanjenje troškova možda najbolje preuzeti iz vremena najveće globalne ekonomske krize, Velike depresije (1929. – 1939.). Naravno, neke od tih savjeta će biti potrebno prilagoditi današnjem vremenu te našim individualnim potrebama i mogućnostima.
1. Štednja novca pomoću “recikliranja”
Danas ljudi uglavnom kupuju previše stvari, a previše toga i bacaju. Za vrijeme Velike depresije, nabavljalo se samo ono neophodno i maksimalno se iskorištavalo. Tako su stare vreće postajale haljine, automobilske gume nove papuče, dotrajali donji veš, ako se već nije mogao “popraviti”, prenamijenjen je u krpu za čišćenje, itd.
Kada je štednja novca u pitanju, odnosno smanjenje troškova, prvo bismo trebali razmisliti upravo o prenamjeni nekih stvari koje bismo inače bacili.
Na primjer, stare četkice za zube možemo poslije koristiti za čišćenje pločica, ostatke sapuna možemo skupljati i od njih napraviti novi sapun (ili svaki ostatak spojiti s novim sapunom), karton od jaja možemo staviti u ladicu i u njega stavljati olovke, špeode i slično, u opranom galonu od potrošenih kiselih krastavaca držati grah, rižu ili špagete…
Mnogo toga se može iskoristiti u nekoj drugoj ulozi, a takva vrsta reciklaže je jedan od najjednostavnijih načina za smanjenje troškova.
2. Štednja novca preko pametnije prehrane
Bilo kakva štednja na račun zdravlja je pogrešna, na više načina. Rješenje nije u tome da jedemo jeftiniju, nekvalitetnu hranu (hrenovke, peciva i druge rafinirane ugljikohidrate, fast food…), već da od one zdrave dobijemo što više obroka, tj. da manje bacamo te na taj način štedimo novac.
Zato, planiranje obroka i vođenje neke vrste dnevnika prehrane su vrlo korisne navike, a posebno kada je štednja novca u pitanju. Što više i bolje planiramo, racionalnije ćemo trošiti.
Za vrijeme Velike depresije, ljudi su pokušavali iz minimalno sastojaka izvući što više obroka. Iz tog razloga su se najviše fokusirali na variva i čorbe, a meso, kada bi ga i mogli priuštiti, nadopunjavali su ga grahom, lećom, kukuruzom, pečurkama… Na primjer, u mljevenu govedinu bi stavili i zob ili leću, pa od toga pravili šnicle, ćufte i druga jela i uštedjeli bi na mesu. Interesantno, “siromaška” jela su uglavnom i zdravija.
3. Toaletne potrepštine iz kućne radinosti
Neke toalnetne potrepštine poput sapuna, šampona i paste za zube je relativno jednostavno napraviti.
U tu, ali i mnoge druge svrhe, soda bikarbona je odličan izbor – jeftina, a multifunkcionalna. Recimo, domaću pastu za zube je moguće napraviti od samo nekoliko sastojaka: vode, sode bikarbone, malo sitne morske soli i eteričnog ulja po izboru (naravno, potrebno je voditi računa o tome da je ulje prirodno i da je sigurno za korištenje na koži).
Također, pomoću sode bikarbone i vode je moguće oprati i kosu, a sirće može služiti kao regenerator. Inače, sirće je dobro i protiv peruti.
4. Sirće za čišćenje
Uz sodu bikarbonu, sirće/ocat je odlična opcija kada je štednja novca u pitanju. Prirodno je, ne sadrži toksične kemikalije, mnogo je jeftinije od komercijalnih proizvoda za čišćenje (možete ga i sami napraviti), a moguće ga upotrijebiti na više načina: od čišćenja staklenih površina, preko otapanja kamenca, do uklanjanja masnoća i zagorenih naslaga.
Ipak, potrebno je pripaziti kod upotrebe sirćeta na mramoru i nekim metalnim predmetima (npr. od nehrđajućeg čelika i lijevanog željeza) te kod elektroničke opreme.
Za sve ostalo, sirće je odlično prirodno rješenje za čišćenje kuće. Obično se miješa s vodom u omjeru 1:1. Za bolji miris, u njega možemo dodati malo eteričnog ulja ili koru limuna, naranče, klementine…
5. Ne plaćajte ono što možete sami obaviti
Štednja novca podrazumijeva jedan aktivniji odnos prema obavezama. Naime, u periodima blagostanja, čovjek se lako ulijeni. Recimo, činjenica je da bogataši većinom ništa ne obavljaju sami: imaju osobe koje umjesto njih odlaze u kupovinu, vozače, vrtlare, kuhare, manikere i pedikere, trenere, dadilje i privatne učitelje za djecu…
S druge strane, kod ljudi skromnijeg imovinskog stanja, a posebno za vrijeme značajnijih kriza, prevladavao je “sam svoj majstor” princip – učile su se razne vještine, pa bi se na taj način smanjili troškovi u domaćinstvu, a često i stvarali novi izvori prihoda.
Mnoge stvari možemo obaviti sami, samo uz malo volje, ali i mnogo učenja i prakse. Fokus je upravo na učenju. To često zaboravljamo, ali mi sada živimo u vremenu u kojem imamo pristup informacijama kakav nikada prije nije postojao. Gotovo sve možemo pronaći na internetu.
Tako možemo naučiti obavljati mnoge stvari za koje nismo ni mislili da smo to u stanju, a možda i otkrijemo neke svoje skrivene talente: od manjih radova po kući, preko šišanja, do popravaka automobila.
Naravno, ne bi bilo nimalo pametno da početnik, na primjer, postavlja elektroinstalacije u stanu ili da mijenja kočnice na automobilu. To bi moglo izazvati samo još veće troškove, a potencijalno i ugroziti živote. Ali, ovdje govorimo o principu, o promjeni stava: puno usluga koje plaćamo možemo obaviti sami. Još jednom – sigurnost uvijek treba biti na prvom mjestu.
6. Štednja novca kroz vrtlarstvo
Štednja novca se ne sastoji u nekim radikalnim rezovima, nego u više sitnih promjena. Jednu od tih promjena je također moguće uočiti u vremenima ratova i drugih uzroka ekonomskih kriza: ljudi počinju saditi svoje povrće i začinsko bilje.
Ako imate komad obradive zemlje, onda možete prilično uštedjeti na hrani – jednostavno posadite vlastito povrće. Ali, čak i ako nemate, moguće je izbjeći barem jedan dio troškova kroz sadnju na balkonu ili na prozoru. Naravno, u tom drugom slučaju to neće predstavljati neku veću uštedu, ali ćete imati domaće začine, možda i neko povrće, koje će biti zdravije i ukusnije od kupovnog.
Krizna vremena i štednja novca često su uključivale i uzgoj vlastitih životinja. To ne znači da su svi odjednom postajali farmeri, ali su ljudi nabavljali npr. kokoši i zečeve, kako bi imali domaća jaja i meso.
7. Skupljanje ljekovitog bilja i plodova
U kriznim periodima, vještine preživljavanja su bile izuzetno bitne. Ljudi su morali naučiti koje su lokalne biljke jestive te kako loviti i pecati. To je značilo razliku između sitosti i gladi.
U svakom slučaju, bilo bi dobro kada bismo razvili naviku povremenog odlaska u prirodu s ciljem skupljanja šumskih plodova: od začina, čajeva, salata, do orašastih plodova, bobičastog voća i gljiva. Ako to niste prije radili, pametnije je prvo ići s nekim iskusnijim, da ne biste greškom ubrali neku otrovnu biljku ili gljivu. Moguće da u svojoj blizini imate i aktivnosti grupnog skupljanja šumskih plodova.
8. Zaboravite na brendove
Štednja novca i prestiž obično ne idu zajedno. Ako je nešto brendirano, ne znači ujedno da je bolje i kvalitetnije, ali će sigurno biti skuplje.
Od odjeće, preko prehrane, do informatičke opreme i lijekova, na tržištu postoji mnogo gotovo identičnih proizvoda, samo su neki razvikaniji, poznatiji. Zato bi bilo pametno malo istražiti prije kupovine, pa na taj način srezati nepotrebne troškove.
9. Manje je dovoljno
Lako je primijetiti da u reklamama za određene proizvode glumci koriste enormne količine: na stolu je dovoljno hrane za omanju vojsku, a pomoću sapunice šampona ili sapuna možemo ugasiti goruću zgradu – svega je previše. To može izgledati privlačno, što je jedan od ciljeva reklame, ali u stvarnom životu, nema potrebe za tolikim količinama.
Činjenica je da uglavnom trošimo previše sapuna, šampona, deterdženta za veš, omekšivača, paste za zube te namaza i drugih prehrambenih proizvoda. Naši stari su to dobro znali: dovoljna nam je puno manja količina.
10. Šivanje i krpljenje
Kako za vrijeme Velike depresije, tako i u svim drugim krizama: šivanje i krpljenje odjeće je jedan od prioriteta, uključujući pletenje i heklanje. Štednja novca se dobrim dijelom bazirala na tome.
Ne samo da ćete znati napraviti kapu, šal, čarape, rukavice, džemper, i tako dalje, kao i produžiti im rok trajanja, nego je to i opuštajuća, meditativna praksa.
11. Sačuvajte ambalažu
Mnogi proizvodi dolaze u galonima/staklenkama, kutijicama i drugim posudama. Kada ih potrošimo, oprane posude možemo prenamijeniti, pa u njima čuvati neke druge namirnice ili čak predmete (olovke, špeode, igle za šivanje, itd). Neke od tih staklenih posuda kasnije mogu poslužiti i kao čaše.
12. Štednja novca kroz konzerviranje hrane
Pravilno skladištenje i konzerviranje hrane spadaju u osnovne vještine kada je štednja novca u pitanju. Krizna vremena sa sobom uvijek nose i neizvjesnost, pa to ne samo da je odličan način na koji možemo smanjiti nepotrebne troškove, nego predstavlja i određenu sigurnost u problematičnim periodima.
Pored zamrzavanja i odlaganja na hladno, mračno i suho mjesto, postoji mnogo načina pomoću kojih možemo produžiti rok trajanja namirnicama. Na primjer, neke od uobičajenih metoda su lakto-fermentacija, dehidracija (sušenje), korištenje prirodnih konzervansa (soli, šećera, sirćeta, alkohola, maslinovog ulja)…
13. Provodite vrijeme s dragim osobama
Danas ljudi uglavnom vrijeme provode na internetu, zaokupljeni su poslom, zaradom, kreditima… Čini se kao da nema mnogo vremena za druženje.
Međutim, osobe koje su preživjele rat i druge ekonomske krize, dobro znaju da su tada druženja bila mnogo intenzivnija, a prijateljstva iskrenija i dublja. Izgleda da nestašica primorava ljude da se okrenu jedni drugima. Na taj način se zabave i pruže jedni drugima podršku.
Na kraju krajeva, to i je najveće bogatstvo – međuljudski odnosi.
Štednja novca: sve je u planiranju
Slijedili neke od savjeta iz Velike depresije ili ne, jedno je sigurno: štednja novca počiva na planiranju.
Činjenica je da to veliki broj ljudi ne radi, pa tako nemaju ni punu kontrolu nad svojim kućnim budžetom. Mnogi kupuju “napamet” i “po osjećaju”, a ne vode ni evidenciju svojih troškova.
Da bismo bolje upravljali svojim budžetom, potrebno je početi sa najmanje tri stvari:
- uvidom u trenutno stanje (kolika su nam mjesečna primanja, a koliki dnevni i mjesečni troškovi);
- analizom koje se sve stvari trebaju popraviti kako bismo smanjili troškove (npr. nositi obroke na posao, umjesto da ih kupujemo), eventualno i povećali zaradu (npr. prodati stvari koje nam više ne trebaju ili unovčiti neku vještinu, poput heklanja);
- pravljenjem planova i vođenjem evidencije.
U tom smislu će nam pomoći i spiskovi za kupovinu, planirani dnevni i mjesečni troškovi, planiranje obroka nekoliko dana unaprijed, itd. Evidenciju možemo voditi pomoću papira i olovke ili digitalno. Tako ćemo lakše na kraju svakog dana i/ili mjeseca ponovo proučiti troškove i vidjeti može li se nešto od toga popraviti.
Za kraj valja naglasiti: štednja novca nije isto što i škrtost. Naprotiv, pametno upravljanje vlastitim sredstvima podrazumijeva i humanost te vođenje jednog smislenog, ispunjenog života. Bez toga, koja je korist od materijalnih dobara?