Kao društvo, često govorimo o fizičkoj snazi, dok je mentalna snaga zapostavljena. Kiosci su puni časopisa o fitnesu i bildanju, dok TV reklamama i internetom dominiraju najnovije dijete i dodaci prehrani za brzo gubljenje kilograma. Svi nas uvjeravaju u neke super rezultate.
S druge strane, mentalna snaga nikada nije privlačila toliku pažnju. A opet, bez mentalne snage, teško ćemo postići bilo kakve ciljeve, pa tako i one koji se tiču naše fizičke spremnosti. Dobra vijest je da se mentalna snaga može izgraditi.
Mentalna snaga je ključ uspjeha
Od priče o Davidu i Golijatu, pa i onih ranijih, sve do modernih holivudskih filmova, “mali čovjek” na kraju uspije pobijediti onog većeg – ne veličinom i fizičkom superiornošću, nego upravo mentalnom snagom.
Svaki će vam sportaš reći da je talent važan, razvijanje tog talenta kroz vježbu je još važnije, ali da je najvažnija mentalna snaga. Upravo mentalna snaga pravi razliku između pobjede i poraza. To vrijedi u sportu, ali i u svim drugim aspektima života – od karijere, preko međuljudskih odnosa, do vlastitog razvoja i učenja.
Međutim, iako je mentalna snaga ključ svakog uspjeha, veliki broj ljudi ne zna o čemu se zapravo tu radi i zašto je ona tako važna. U nastavku donosimo 5 najvećih zabluda o mentalnoj snazi.
1. “Priča o razvijanju mentalne snage je pomodarstvo.”
Razvijanje mentalne snage nije neka neutemeljena i pomodna priča iz popularne psihologije, koja će proći kao i svaka druga moda. Naprotiv, ideja o mogućnosti i potrebi upravljanja vlastitim mislima i emocijama, a u svrhu produktivnijeg ponašanja (bez obzira na naše životne okolnosti), bazirana je na brojnim istraživanjima. U psihoterapiji se takve vještine uče i koriste još od 1960-ih.
Bildanje “mentalnih mišića” se ne razlikuje puno od bildanja fizičkih mišića. Ako želite fizički ojačati, onda će vam trebati i zdrave navike, kao što je odlazak u teretanu. Također ćete se morati odreći onih loših navika, poput nezdrave prehrane. Razvijanje mentalne snage isto tako zahtijeva usvajanje dobrih navika (npr. vježbanje zahvalnosti), kao i odbacivanje loših navika (npr. navika da odustanemo nakon prvog neuspjeha).
2. “Ljudi su prirodno ili mentalno jaki ili mentalno slabi.”
Ne postoje dvije kategorije ljudi, gdje su jedni mentalno snažni, a drugi mentalno slabi. Naprotiv, svi posjedujemo mentalnu snagu u određenoj mjeri i svi je možemo dodatno razvijati i jačati. Ali, kao i ona fizička, mentalna snaga također traži redovno vježbanje i praksu.
Često je kod ljudi prirodno jači gornji dio tijela u odnosu na donji (ili obratno), jedna ruka je snažnija od druge i slično. To vrijedi i za mentalnu snagu: u nekim područjima ćemo se super snalaziti, dok nam ostala mogu predstavljati problem. Na primjer, osoba koja inače odlično kontrolira svoje emocije u većini životnih sfera, ipak se može mučiti sa određenim problemima. Radi toga može pomisliti da je općenito neproduktivna, a to već spada u kognitivne distorzije.
Kada smo svjesni svojih prirodnih slabosti u kontekstu mentalne snage, onda na tim nedostacima trebamo poraditi. To će na kraju dovesti do poboljšanja naše cjelokupne “mentalne kondicije”.
3. “Mentalna snaga stigmatizira mentalnu bolest.”
Kada pričamo o fizičkoj snazi, naravno da to ne stigmatizira nekoga sa zdravstvenim problemom fizičke prirode (npr. dijabetesom). Tako ni priča o mentalnoj snazi ne stigmatizira ljude sa mentalnim bolestima i problemima. Svaka osoba ima sposobnost razvijanja mentalne snage, bez obzira na to pati li od depresije, anksioznosti, ADHD-a ili bilo kojeg drugog mentalnog poremećaja.
Ipak, ne treba podcijeniti činjenicu da psihički problemi itekako mogu otežavati izgradnju mentalne snage. Na primjer, osoba koja pati od depresije, uglavnom se više suočava sa negativnim mislima od drugih. Kako god, to ne znači da depresivni ljudi ne mogu i ne trebaju jačati svoju mentalnu snagu. Upravo suprotno – mogu i trebaju.
Osobe koje imaju neku mentalnu bolest nisu mentalno slabe. Ustvari, veliki broj njih izuzetno mentalno snažan. Kao i svi drugi drugi ljudi, i oni posjeduju sposobnost da naprave neke pozitivne promjene u svom životu.
4. “Mentalna snaga podrazumijeva stalno pozitivno razmišljanje.”
Mentalna snaga nije isto što i pozitivno razmišljanje. Razvijanje mentalne snage ne znači da moramo početi očekivati samo velike i pozitivne ishode događaja ili misliti samo neke sretne misli. Naprotiv, inzistiranje na pozitivnim mislima može biti jednako štetno kao i pretjerano negativno razmišljanje. Razvijanje mentalne snage znači trenirati sebe da budemo racionalniji i realističniji, a time i otporniji na nelagodu.
Skloni smo vjerovati vlastitim mislima, ali naše misli nisu uvijek istinite i ne odgovaraju uvijek stvarnosti. Na primjer, ako se loše osjećamo, onda će nam se sve činiti gorim nego što zaista jeste. Isto tako, ako se iz nekog razloga osjećamo izuzetno dobro, onda postoji šansa da ćemo precijeniti sami sebe i vlastite mogućnosti.
Razvijanje mentalne snage povećava našu sposobnost da ispravno procijenimo svoje misli te da vodimo jedan normalniji unutrašnji monolog, koji više odgovara stvarnosti.
5. “Mentalno snažni ljudi moraju biti kao roboti.”
Biti mentalno snažan ne znači da nemamo emocije ili ih ne trebamo iskazivati. Potiskivanje emocija u svakom slučaju nije zdravo. Naprotiv, izgradnjom mentalne snage mi postajemo svjesniji vlastitih misli i emocija.
Najbolje odluke u životu ćemo donositi kada mi budemo upravljali emocijama, a ne one nama. Imati mentalnu snagu znači moći prepoznati kada nas emocije vode do loših odluka i nezdravog ponašanja, kao i znati koje korake trebamo poduzeti da bismo sebe vratili u kontrolu.
