Mentalna magla: uzroci, simptomi, rješenja

Mentalna magla (engl. mental fog, brain fog ili clouding of consciousness) je stanje “zamagljenosti” svijesti: stanje zbunjenosti, ošamućenosti, bezvoljnosti, smanjene koncentracije, oslabljene memorije…

Baš kao da nam se na svijest spustila magla: ne možemo normalno razmišljati, pa tako ni normalno funkcionirati.

Mentalna magla se može prepoznati u rečenicama tipa: “Nisam svoj/a, danas mi nešto mozak ne radi.” Većina ljudi to ponekad doživi, ali se ona kod nekih osoba javlja češće nego kod drugih.

Mentalna magla i drugi problemi

Sama po sebi, mentalna magla nije službeno priznata kao bolest i ne mora nužno ukazivati na prisutnost nekih drugih zdravstvenih problema. Međutim, ona ipak može biti povezana s različitim poremećajima u organizmu – kako fizičkim, tako i psihičkim. Neki od njih mogu biti i prilično ozbiljni.

Ovo su neki od faktora koji mogu dovesti do pojave mentalne magle:

• sindrom iritabilnog crijeva (IBS);

• loša prehrana;

• sindrom propusnog crijeva;

• problemi sa štitnom žlijezdom;

• sindrom kroničnog umora;

• uzimanje određenih lijekova;

• anemija;

• trudnoća;

• problemi sa srcem;

• hormonalne promjene;

• apneja u snu;

• multipla skleroza;

• fibromialgija (bol u kostima i mišićima);

• Alzheimerova bolest;

• Parkinsonova bolest;

itd.

Mentalna magla i korona

Mentalna magla se u zadnje vrijeme dovodi i u vezu s novom bolešću, sada već svima poznatoj kao COVID-19. Naime, postoji više zabilježenih slučajeva gdje su se oboljeli pacijenti žalili na zbunjenost, gubitak kratkotrajnog pamćenja, slabiju koncentraciju i općenito su se osjećali neobično nakon zaraze.

Stručnjaci navode kako to nije neobično jer se radi o neuroinvazivnom virusu. Drugim riječima, “korona” može napasti mozak i okolne živce. Procjenjuje se da jedna trećina pacijenata doživi neke neurološke komplikacije.

Kako god, radi se o preliminarnim istraživanjima. Ako osoba pati od mentalne magle, to ne znači da je zaražena koronavirusom. Ali, izgleda kako mentalna magla može biti jedan od simptoma te zaraze.

Mentalna magla: kako se manifestira?

Ljudi mentalnu maglu ponekad opisuju kao psihičku iscrpljenost. Iako osoba ne mora biti objektivno umorna, ne mora biti ni neispavana, ali sve može djelovati pomalo zamućeno, kao u snu: smanjene su koncentracija, percepcija, orijentacija u prostoru i vremenu…

Ovo su neki od najčešćih simptoma mentalne magle:

• nemogućnost jasnog rasuđivanja;

• oslabljena memorija;

• fizička i psihička iscrpljenost;

• nemir, tjeskoba i potištenost.

Kako se riješiti mentalne magle na 6 načina

Kao što smo vidjeli, mentalna magla može nastati zbog raznih promjena i poremećaja u organizmu. Ako se ona javlja često i dugo traje, najbolje je razgovarati s doktorom, a kako bi otklonila sumnja na neke ozbiljnije uzroke.

U većini slučajeva, mentalne magle se možemo riješiti na 6 načina:

1. poboljšanjem zdravlja crijeva;

2. postom (povremenim suzdržavanjem od hrane);

3. fizičkom aktivnošću na dnevnoj bazi;

4. kvalitetnijm snom;

5. izlaganjem sunčevoj svjetlosti;

6. suplementima.

Mentalna magla je često simptom nekog drugog poremećaja, odnosno, pokazatelj je nekog nenormalnog stanja u organizmu. Usvajanjem zdravijeg načina života, ona bi se trebala značajno smanjiti ili potpuno nestati.

1. Mentalna magla i zdravlje crijeva

Jedan od češćih uzroka mentalne magle mogu biti upravo problematična crijeva. Bilo da se radi o alergijama, intoleranciji na određenu hranu, o poremećajima poput IBS-a, SIBO-a, povećane propusnosti crijeva, Chronovoj bolesti i slično, kada je u pitanju mentalna magla, jasno je da valja obratiti pažnju na zdravlje crijeva.

Ako se mentalna magla javlja primarno zbog problema s crijevima, oko tretmana i svega ostalog se najbolje dogovoriti s doktorom. Tako će se najbolje uspostaviti ispravna dijagnoza. Liječenje pogrešno dijagnosticiranog poremećaja može samo pogoršati situaciju.

Općenito se preporučuje izbjegavanje rafiniranih ugljikohidrata, kao i namirnica na koje je osoba intolerantna ili alergična (npr. gluten, umjetni zaslađivači, mliječni proizvodi, fruktoza, alkohol, itd.). Nije loše voditi i neku vrstu dnevnika prehrane, a kako bi se bolje uočile te eventualno problematične namirnice.

S druge strane, zdrava prehrana poput mediteranske dijete – voće, povrće, cjelovite žitarice, sjemenke, prirodno fermentirane namirnice, itd. – može pomoći da obnovimo korisne bakterije i vlakna u probavnom traktu. U nekim slučajevima je potrebno uzimati i probiotike u vidu dodataka prehrani, uključujući kvasac S. boulardi.

Zbog snažne veze između mozga i probave, za vraćanje balansa u crijevima je vrlo važna i redukcija stresa. U tome nam mogu pomoći različite vježbe opuštanja, meditacija, prakticiranje svjesne prisutnosti, boravak u prirodi, joga, qi gong i slično.

Kod većeg stresa i općenito mentalnih problema, razgovor sa stručnom osobom, odnosno psihoterapija, uvijek je najbolja opcija.

2. Post

Post podrazumijeva namjerno izbjegavanje hrane, a u cilju poboljšanja fizičkog ili psihičkog zdravlja, te u vjerske, odnosno spiritualne svrhe. Povremeni post (engl. intermittent fasting) je izuzetno popularan u zadnje vrijeme. Istraživanja potvrđuju brojne zdravstvene prednosti tog umjerenog suzdržavanja od hrane.

Neke od prednosti posta su:

• gubitak suvišnih kilograma;

• bolja osjetljivost stanica na inzulin;

• manji rizik od dijabetesa tipa 2;

• redukcija oksidativnog stresa i upalnih procesa;

• prirodna eliminacija mrtvih i oštećenih stanica/ćelija;

• manji rizik od pojave karcinoma;

• zdravije srce i krvne žile;

• detoksikacija organizma;

• bolja koncentracija;

• zdraviji mozak;

• produženje životnog vijeka;

itd.

Iako povremeni post može biti koristan na više načina, on nije za svakoga. Preporučuje se da post izbjegavaju djeca i maloljetnici, dijabetičari, trudnice i dojilje, pothranjene osobe, kao i svi oni koji imaju ozbiljnijih zdravstvenih problema. U tom slučaju, nužno je porazgovarati s doktorom i nutricionistom oko plana prehrane.

Međutim, postoji alternativa i za osobe koje nisu u stanju prakticirati povremeni post, a žele se riješiti nekog postojećeg problema (u ovom slučaju, mentalne magle). Ta alternativa se sastoji od dva ključna faktora: zdravije prehrane i kvalitetnijeg sna.

Alternativa za post

Zdravija prehrana podrazumijeva manje i raznovrsnije obroke, kao i izbjegavanje slatkiša, grickalca, zaslađenih pića i općenito rafiniranih ugljikohidrata.

Što se tiče kvalitetnijeg sna, treba shvatiti da je i spavanje neka vrsta posta – to je vrijeme kada organizmu dopuštamo da se odmori i regenerira, bez da ga zamaramo nepotrebnim unosom hrane.

Kombinacijom ova dva faktora – zdravom prehranom te redovnim i kvalitetnim snom – mi zapravo simuliramo stanje posta i tako potičemo organizam na prirodnu detoksikaciju.

S obzirom na to da se mentalna magla često javlja zahvaljujući pretjeranom unosu hrane i pića, ovo može biti efikasna metoda za oštriji um i bolje raspoloženje. Naravno, tu ne treba izostaviti ni fizičku aktivnost.

3. Fizička aktivnost

Redovna aktivnost je izuzetno važna za fizičko i psihičko zdravlje pojedinca. Ljudi su “dizajnirani” kako bi se kretali. Sjedilački način života je izvor raznih bolesti i poremećaja: od pretilosti (čak i kod djece), preko anksioznosti i depresije, do nekih vrsta karcinoma. Mentalna magla također može biti jedna od posljedica neredovne fizičke aktivnosti.

Naravno, to ne znači da svi trebamo početi dizati tegove i trčati maraton. Vrstu i intenzitet vježbe uvijek treba prilagoditi svom zdravstvenom stanju i mogućnostima.

Ali, dok je vrsta vježbe stvar izbora, samo vježbanje ne bi trebalo biti. Bilo da se radi o šetnji, razgibavanju ili nekom sportu, redovna fizička aktivnost potiče tijelo na lučenje jedne vrste proteina (BDNF – brain-derived neurotrophic factor), koji je vrlo važan za normalno funkcioniranje mozga.

4. Kvalitetan san

Redovno i kvalitetno spavanje je jedan od ključnih faktora za dobro zdravlje. To uključuje i naše kognitivne sposobnosti: kada smo neispavani, slabije pamtimo, ne možemo se fokusirati, usporeniji smo… A to je, po definiciji, mentalna magla.

Kako bi mogli normalno funkcionirati, većini ljudi je potrebno 6-8 sati neometanog sna. U tome može pomoći izbjegavanje obilnih obroka tri sata prije spavanja, kao i kofeinskih te alkoholnih napitaka.

Koliko god manjak sna može ugroziti zdravlje pojedinca, tako i postojeći zdravstveni problemi mogu remetiti normalan san, što se pretvara u začarani krug. Jedan od češćih problema te vrste je apneja. Ukratko, radi se o zastojima u disanju prilikom spavanja.

Pošto mozak tako ne dobiva dovoljno kisika, san se često prekida i osoba se ne može adekvatno odmoriti. Zbog apneje se mogu pojaviti iscrpljenost, mentalna magla, ali i visok krvni pritisak te srčani i moždani udar. Ako osoba sumnja da pati od apneje u snu, treba potražiti liječnički savjet.

Kod insomnije općenito može pomoći redukcija stresa kroz tehnike opuštanja (npr. progresivnu mišićnu relaksaciju), a ponekad i uzimanje melatonina. Razne mentalne vježbe za lakše usnivanje također mogu biti vrlo efikasne.

5. Izlaganje sunčevoj svjetlosti

Ljudi su se oduvijek oslanjali na sunčevu svjetlost i toplinu. Bez solarne energije, ne bi bilo ni života. Međutim, zbog povezanosti UV zračenja i karcinoma kože, boravak na suncu se počeo percipirati ne samo kao nepoželjan, nego i kao vrlo opasan.

Istina je kako pretjerano i dugoročno izlaganje sunčevoj svjetlosti može dovesti do malignih promjena na koži. S druge strane, neumjereno korištenje zaštitnih krema i općenito izbjegavanje sunca predstavljaju čak i puno veću opasnost za zdravlje.

Naime, u našem tijelu se vitamin D uglavnom proizvodi pod djelovanjem sunčeve svjetlosti. Deficit ovog vitamina dovodi do drastičnog pada imuniteta, slabljenja kostiju, mišića, tetiva… Taj manjak također veoma negativno utječe i na raspoloženje. Mentalna magla može biti jedan od simptoma nedostatka vitamina D.

Dakle, redovan i umjeren boravak na otvorenom, na svježem zraku i na suncu, jedan je od ključnih faktora za dobro zdravlje.

6. Mentalna magla i suplementi

Mentalna magla se može suzbiti i  uzimanjem određenih suplemenata, kao što su različiti vitamini, adaptogeni i nootropici koji poboljšavaju rad mozga i zdravlje općenito. 

Vitamini

U normalnim okolnostima, ako jedemo zdravu i raznovrsnu hranu, putem te hrane unosimo sve potrebne vitamine i minerale. Ali, u slučaju neadekvatne ishrane, bolesti ili bilo kakvog disbalansa u organizmu, ponekad je potrebno nadoknaditi te nutrijente pomoću suplemenata.

Kada je u pitanju mentalna magla, ovi vitamini bi mogli pomoći:

• multivitamin: uzimati po uputama na proizvodu;
• vitamin C: preporučena dnevna doza 500 to 1000 mg;
• vitamin D: 1000 do 5000 IU dnevno;
• melatonin: 3 do 10 mg 2-3 sata prije spavanja;

Napomena: melatonin nije vitamin, nego hormon koji naše tijelo prirodno proizvodi kako bismo zaspali. Kod insomnije je ponekad potrebno uzimati sintetički melatonin, u obliku tableta.

Adaptogeni

Adaptogeni su biljni ekstrakti za koje se smatra da povećavaju otpornost tijela na staničnom nivou i tako nas štite od oštećenja uzrokovanih raznim stresorima. Oni se u sklopu prirodne medicine koriste od davnina.

Ovo su neki od adaptogena koji bi mogli biti korisni:

• ašvaganda (ashwagandha ili indijski ginseng): smatra se da smanjuje upalne procese, a povećava energiju i izdržljivost;

• sladić ili slatki korijen (engl. licorice; lat. Glycyrrhiza glabra): deglicirizirani sladić ili DGL se također upotrebljava u razne svrhe, a jedna od njih je poremećen rad žlijezda. Smatra se da mentalna magla može nastati upravo zbog hormonske neravnoteže;

• ginseng (Panax ginseng): ova azijska biljka se koristi u medicinske svrhe preko 2000 godina. Pored ostalog, vjeruje se da poboljšava rad mozga, pa može biti učinkovita protiv mentalne magle;

• rodiola (lat. Rhodiola rosea): štiti stanice od oštećenja, pomaže kod stresa i depresije, pa može otkloniti neugodna stanja kao što su iscrpljenost i mentalna magla.

Nootropici

Nootropici se nazivaju i “pametni lijekovi” ili “pametni suplementi”. Smatra se da  pozitivno djeluju na kognitivne funkcije. S obzirom na to da poboljšavaju memoriju, kreativnost i koncentraciju, mogu biti efikasni i kada je u pitanju mentalna magla.

Neki od njih su:

• bakopa (lat. Bacopa monnieri): biljka koja se nekoć koristila u ajurvedskoj medicini, a danas je sve popularnija. Smanjuje upalne procese, povezuje se s boljim pamćenjem i koncentracijom, smanjuje anksioznost, pomaže kod ublažavanja simptoma ADHD-a, itd.;

• indijska kopriva (lat. Coleus barbatus): također se koristila u tradicionalnoj medicini u razne svrhe. Sadrži spoj poznat kao forskolin, za koji se vjeruje da poboljšava komunikaciju među neuronima i štiti ih od oštećenja;

• gotu kola (lat. Centella asiatica): vrlo cijenjena u azijskim zemljama, gdje se od davnina upotrebljava u kulinarstvu, ali i u medicinske svrhe. Sve je zanimljivija i modernoj medicini, pošto pokazuje potencijal za liječenje raznih zdravstvenih problema, uključujući mentalnu maglu.

Mentalna magla: zaključak

Mentalna magla je stanje oslabljenih kognitivnih sposobnosti – memorije, percepcije, brzine reakcija, mogućnosti zaključivanja… Ona može biti prolazna i bezazlena, ali i upućivati na prisutnost nekog manje ili više ozbiljnog problema.

Iako mentalna magla nije službeno klasificirana kao bolest ili poremećaj, ona smanjuje radni učinak i narušava kvalitetu života pojedinca. Zato je najbolje prvo porazgovarati s doktorom te, ako je potrebno, napraviti pretrage (provjeriti hormone štitnjače, razinu vitamina B12 i slično).

S obzirom na to da je u našem organizmu sve povezano, problemu zvanom “mentalna magla” treba pristupiti holistički: sagledati stvar iz više perspektiva i poraditi na cjelokupnom zdravlju. To znači smanjiti stres i naučiti tehnike za suočavanje s njim, poboljšati zdravlje crijeva, kvalitetnije spavati, redovnije se kretati i više vremena provoditi na otvorenom, a najbolje u prirodi. Adekvatnom brigom o psihofizičkom zdravlju ne samo da se možemo riješiti mentalne magle, već i spriječiti da se ona ponovo pojavi.

Protiv mentalne magle je ponekad potrebno uzimati i suplemente – od vitamina, preko adaptogena, do nootropika. Međutim, kao što sama riječ kaže (od latinskog: supplementum), oni su samo nadopuna, dodaci prehrani. Suplementi mogu pomoći, ali, sami po sebi, nikako ne mogu zamijeniti zdrav način života.

Napomena: Sadržaj ove stranice ne može biti zamjena za stručni savjet i medicinsku uslugu. U slučaju bilo kakvih pitanja i dilema vezanih za zdravlje, uključujući i korištenje dodataka prehrani, prvo porazgovarajte sa svojim doktorom. Unaprijed svakako pažljivo pročitajte upute na deklaracijama proizvoda.