Svi ponekad budemo nervozni i anksiozni – na primjer, kada trebamo održati govor pred većim brojem ljudi ili kad se nalazimo u financijskim teškoćama.
Međutim, anksioznost za neke ljude postane tako učestala i tako snažna, da počne dominirati njihovim životima. Anksiozni poremećaj je jedno teško, ozbiljno i potencijalno opasno stanje. Zbog toga je važno biti u stanju prepoznati najčešće simptome.
Normalna anksioznost ili anksiozni poremećaj?
Kako možemo znati da li je svakodnevna, uobičajena anksioznost prešla granicu i postala poremećaj? Nažalost, to nije lako.
Anksioznost se može javljati u različitim formama, poput paničnih napada, fobija, socijalne anksioznosti, itd., a razlika između normalne anksioznosti i anksioznog poremećaja nije uvijek najjasnija.
Simptomi anksioznog poremećaja
Niti jedan od simptoma, koje ćemo nabrojati i ukratko opisati, ne mora značiti da osoba pati od anksioznog ili nekog sličnog poremećaja. Međutim, ako osoba često doživljava neki od idućih simptoma ili više njih, potrebno je da se što prije obrati kvalificiranom stručnjaku i/ili odgovarajućoj medicinskoj službi.
Preuzmite infografiku “Anksiozni poremećaj: 12 mogućih simptoma”:
1. Pretjerana briga
Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)
Zaštitni znak generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP) je upravo pretjerana briga o svakodnevnim stvarima, bilo da su one velike ili male. U slučaju GAP-a, to znači imati anksiozne misli gotovo svaki dan, u vremenskom periodu od pola godine ili duže.
Također, anksioznost biva tako snažna, da značajno utječe na svakodnevni život pojedinca i praćena je primjetnim simptomima, poput kroničnog umora.
Više o generaliziranom anksioznom poremećaju možete pročitati ovdje.
Disfunkcionalnost
Sally Winston, jedna od direktorica Instituta za anksioznost i stresne poremećaje u saveznoj državi Maryland, ističe kako nam kod anksioznog poremećaja, za razliku od normalne anksioznosti, emocije stvaraju mnogo patnje i postajemo disfunkcionalni.
2. Problemi sa spavanjem
Stresne situacije
Problemi sa spavanjem mogu imati širok spektar uzroka, kako psihičkih, tako i fizičkih. Također, normalno je da nećemo tako lako zaspati noć prije ispita, razgovora za posao i slično.
Poteškoće sa usnivanjem
Ali ako često ne možemo zaspati, nego, umjesto toga, ležimo u krevetu zabrinuti i uznemireni, razmišljamo o konkretnim ili manje konkretnim problemima, to može ukazivati na anksiozni poremećaj.
Poteškoće sa zadržavanjem sna
Isto tako, ako se budimo usred noći uznemireni i u strahu, to također može biti simptom anksioznog poremećaja.
3. Iracionalni strahovi
Strah od specifičnih stvari, bića, situacija…
Za razliku od generaliziranog anksioznog poremećaja, pojedini oblici anksioznosti su vezani upravo za specifične situacije ili stvari – poput letenja, životinja, gužve, itd.
Fobije
Ako strah prevlada, ako postane suviše snažan i ne odgovara stvarnom riziku, to ukazuje da se radi o fobiji, tj. o vrsti anksioznog poremećaja.
Iako fobije mogu onemogućavati pojedinca u obavljanju i najjednostavnijih životnih zadataka, nije ih uvijek lako otkriti. Winston navodi da mogu proći godine prije nego što osoba shvati da pati od fobije i kako joj je potrebna terapija.
4. Mišićna napetost
Čest simptom anksioznih poremećaja
Gotovo neprestana napetost mišića – bilo da se sastoji u stezanju vilice, šaka ili napetosti i grčevima u cijelom tijelu – često prati anksiozne poremećaje. Ovaj simptom može biti toliko uporan i prisutan da ga osobe, koji s tim žive neko vrijeme, prestanu i primjećivati.
Fizička aktivnost može pomoći
Redovna fizička aktivnost može pomoći u držanju mišićne napetosti pod kontrolom. Međutim, ukoliko se iz nekog razloga poremeti rutina vježbanja, anksioznost opet prevlada i osoba postaje izuzetno nemirna i razdražljiva.
5. Dugotrajni problemi s probavom
Sindrom iritabilnog crijeva
Anksioznost možda nastaje u našoj psihi, ali se često manifestira u tijelu, preko fizičkih simptoma, poput problema s probavom.
Sindrom iritabilnog crijeva (engl. Irritable Bowel Syndrome – IBS) ili mukozni kolitis je stanje koje karakteriziraju bolovi i grčevi u stomaku, nadutost, gasovi, zatvor i/ili proljev. Winston kaže kako je sindrom iritabilnog crijeva zapravo “anksioznost u probavnom traktu”.
Crijeva i stres
Ovaj poremećaj nije uvijek vezan za anksioznost, ali se obično javljaju zajedno i jedno drugo pogoršavaju. Naša crijeva su veoma osjetljiva na stres i obratno – fizička i društvena nelagoda, uslijed kroničnih probavnih smetnji, kod osobe povećava anksioznost.
6. Strah od javnog nastupa
Socijalna anksioznost ili socijalna fobija
Većina ljudi osjeća tremu kada se treba obratiti grupi ljudi ili ako se na neki drugi način nađu u centru pozornosti. Međutim, ukoliko je strah toliko jak da ga ne možete otkloniti nikakvim treningom ni vježbom, ako se previše brinete oko toga, moguće je da patite od socijalne anksioznosti, koja se još naziva i socijalnom fobijom.
Kritika i negativno prosuđivanje
Socijalno anksiozne osobe sklone su brinuti danima (čak i duže) prije određenog društvenog događaja ili situacije. Čak i ako sve prođe bez problema, osoba nakon toga može osjećati snažnu nelagodu, može dugo vremena poslije razmišljati kakav je dojam ostavila i jesu li je drugi ljudi negativno prosuđivali i komentirali.
7. Pretjerana samosvjesnost
Anksioznost zbog svakodnevnih situacija
Socijalna anksioznost ne mora uvijek biti vezana za obraćanje grupi ljudi ili bivanje u centru pažnje. U većini slučajeva, anksioznost je izazvana svakodnevnim situacijama poput razgovora jedan-na-jedan na nekoj zabavi ili jedenja i pijenja u društvu, čak i pred malim brojem ljudi.
Fizičke manifestacije i posljedice
U ovim situacijama, osobe sa poremećajem socijalne anksioznosti osjećaju kao da su sve oči uperene u njih, a to je često praćeno crvenilom u licu, drhtanjem, mučninom, obilnim znojenjem ili otežanim govorom.
Ovi simptomi mogu biti tako snažni i ometajući, da često značajno otežavaju ostvarivanje kontakta sa novim ljudima, održavanje postojećih veza, napredovanje na poslu ili u školi…
8. Panika
Panični napad
Panični napadi mogu biti zastrašujući. Zamislite iznenadan, veoma intenzivan osjećaj straha i bespomoćnosti koji mogu trajati nekoliko minuta, uz strašne fizičke simptome poput problema s disanjem, ubrzanim lupanjem srca, trncima ili obamrlošću ruku, znojenjem, slabošću ili vrtoglavicom, boli u prsima, boli u stomaku, osjećajem vrućine ili hladnoće…
Panični poremećaj
Ne moraju svi, koji su doživjeli panični napad, imati i anksiozni poremećaj. Međutim, ponavljajući napadi panike su gotovo siguran pokazatelj da bi se moglo raditi o anksioznom poremećaju, u ovom slučaju, o paničnom poremećaju.
Osobe sa paničnim poremećajem stalno žive u strahu, pitajući se gdje i kada bi se novi napad mogao ponoviti, pritom izbjegavajući situacije i mjesta gdje su se dogodili prethodni napadi.
9. “Flešbekovi”
Ponovno proživljavanje traume
Vraćanje slika/scena iz prošlosti, odnosno, ponovno proživljavanje uznemirujućeg ili traumatičnog događaja – iskustva s nasiljem, iznenadne smrti drage osobe – to je zaštitni znak posttraumatskog stresnog poremećaja.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
Zanimljivo je spomenuti da unutar struke postoje polemike oko toga treba li PTSP svrstavati u jedan od oblika anksioznih poremećaja ili je to samostalan poremećaj, vezan isključivo za određenu traumu.
Kako god, PTSP dijeli mnoge karakteristike sa drugim anksioznim poremećajima. Ovo vraćanje scena iz prošlosti (flešbekovi, od engleskog flashbacks) se također javlja i kod drugih vrsta anksioznosti.
Flešbekovi i socijalna anksioznost
Neka istraživanja ukazuju na to da neki ljudi, koji pate od socijalne anksioznosti, imaju flešbekove poput onih kod PTSP-a, ali ta iskustva ne moraju biti traumatična na prvi pogled, poput javnog ismijavanja. Ovi ljudi uglavnom izbjegavaju sve što je vezano za ta negativna iskustva, jednako kao što to čine i osobe koje pate od PTSP-a.
10. Perfekcionizam
Izbirljivost, opsesivnost, samokritika
Winston navodi kako izbirljivost i opsesivnost idu ruku pod ruku sa anksioznim poremećajima. Ako stalno procjenjujete i kritizirate sami sebe, ako ste zabrinuti zbog toga što biste mogli napraviti neku grešku ili strahujete da nećete zadovoljiti vlastite kriterije, onda vjerovatno imate anksiozni poremećaj. Perfekcionizam se posebno veže za opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP).
11. Kompulzivna ponašanja
Prisilne misli i radnje
Da bi se uspostavila dijagnoza opsesivno-kompulzivnog poremećaja, pored opsesivnosti i uznemirujućih misli, osoba mora imati i kompulzivno ponašanje, bilo da je na mentalnom nivou (npr. osoba ponavlja sebi Bit ću u redu) ili na fizičkom nivou (npr. pretjerano pranje ruku, poravnavanje stolnjaka i sl.).
OKP i navike
Opsesivne misli i kompulzivno ponašanje postaju pravi poremećaj kada takozvani “rituali” počnu upravljati vašim životom. Ukoliko vas uhvati panika kada se poremete vaši svakodnevni običaji (posebno ako te rituale ponavljate više puta, bez objektivno opravdane potrebe), onda postoji mogućnost da patite od OKP-a.
12. Manjak samopouzdanja
Stalno preispitivanje vlastitih mogućnosti i odluka
Duboka nesigurnost, istrajna sumnja u vlastite mogućnosti i stalno preispitivanje samoga sebe su uobičajene pojave kod anksioznh poremećaja, posebno kod generaliziranog anksioznog poremećaja i kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja.
Nesigurnost i opsesivnost
U nekim slučajevima, ta sumnja se vrti oko centralnih pitanja vezanih za sam identitet te osobe. Winston kaže kako su ovi “napadi sumnje” posebno prisutni kada je na pitanje nemoguće dati jednostavan odgovor (ili-ili), a anksiozne osobe su veoma netolerantne na tu vrstu neizvjesnosti, pa se pitanja pretvaraju u opsesiju.
