Glutation (GSH) je možda i najvažniji antioksidans kojeg imamo u tijelu. Naše stanice ga stvaraju kako bi se zaštitile od štetnih tvari.
Prisutan je u svim vrstama tkiva, a najviše ga proizvodi jetra. Glutation ima izuzetno važnu ulogu u detoksikaciji organizma te općenito u jačanju imuniteta.
Osim što ga sami stvaramo, glutation u određenoj mjeri uzimamo i preko nekih namirnica. U medicinske svrhe se može davati intravenozno, lokalno ili inhaliranjem. Moguće ga je unositi i putem suplemenata.
U nastavku pročitajte sve bitno o ovom moćnom antioksidansu: zašto je glutation tako važan za naše zdravlje, od kojih nas sve bolesti štiti, zbog čega dolazi do opadanja njegovih vrijednosti u organizmu, kako te vrijednosti povećati, koja je veza između glutationa i bolesti COVID-19…
Glutation, slobodni radikali, oksidacijski stres
Za razliku od mnogih drugih antioksidansa, glutation možemo sami stvarati. Formira se u citosolu, odnosno u staničnoj tekućini.
Procjenjuje se da ljudsko tijelo, a najviše jetra, dnevno proizvede od 8 000 do 10 000 mg glutationa. To je velika količina i ta činjenica upućuje na važnost koju glutation ima za naše zdravlje.
Kako bismo bolje shvatili ulogu koju ovaj antioksidans ima u organizmu, krenimo od slobodnih radikala.
Glutation i slobodni radikali
Iako ozloglašeni u medijima, slobodni radikali su potpuno prirodna i korisna pojava. Pomažu u komunikaciji među stanicama, kao i u borbi protiv virusa i bakterija.
Posebnost slobodnih radikala je što im nedostaje jedan ili više elektrona. To je posljedica staničnog disanja ili biološke oksidacije, procesa putem kojeg se u tijelu proizvodi energija. Kako bi vratili svoju ravnotežu zbog nedostajućeg elektrona, slobodni radikali “kradu” elektrone drugih molekula.
S druge strane, glutation, kao i ostali antioksidansi, ima sposobnost da svoje elektrone donira slobodnim radikalima, bez da sam postane nestabilan. Antioksidansi na taj način “smiruju” slobodne radikale, odnosno, drže ih pod kontrolom.
Oksidacijski stres
Kao što ne bi bilo dobro da antioksidansi potpuno neutraliziraju slobodne radikale, tako ne valja ni kada broj slobodnih radikala premaši odgovarajući broj antioksidansa koji ih obuzdavaju.
U ovom drugom slučaju onda govorimo o oksidativnom ili oksidacijskom stresu, gdje slobodni radikali pokrenu lančanu reakciju preuzimanja tuđih elektrona – svaka iduća molekula se također počne ponašati kao slobodni radikal.
Ako takvo stanje nestabilnosti potraje, onda dolazi do oštećenja stanične membrane, kao i do mutacija genetskog materijala u staničnoj jezgri.
Glutation i drugi antioksidansi imaju zadatak da ne dozvole slobodnim radikalima da “podivljaju”. U suprotnom, počinju se javljati razni poremećaji u organizmu, pa tako i teške bolesti.
Glutation nas štiti od bolesti
Imajući u vidu prethodno rečeno, bolest bismo mogli definirati kao narušenost balansa između antioksidansa i slobodnih radikala.
Na primjer, znamo da sa starošću obično dolaze i razne bolesti. A što smo stariji, proizvodimo sve manje glutationa. Drugim riječima, s manje glutationa smo izloženiji oksidacijskom stresu, pa tako i podložniji nezdravim promjenama u organizmu.
Naravno, starenje nije jedini uzrok smanjenih vrijednosti glutationa, kao što ni glutation nije jedini faktor zdravlja.
Kako god, smatra se da nas glutation općenito štiti od bolesti. Niska razina ovog antioksidansa se povezuje sa nastankom mnogih poremećaja i povezanih komplikacija.
Ovo su samo neki od tih poremećaja:
- sinusitis (upala sinusa);
- multipla skleroza;
- astma;
- alergije;
- celijakija;
- Crohnova bolest;
- ulcerozni kolitis;
- srčane bolesti;
- bolesti bubrega;
- cistična fibroza;
- veći rizik od srčanog i moždanog udara;
- plućne bolesti;
- amiotrofična lateralna skleroza (ALS);
- Parkinsonova bolest;
- Alzheimerova bolest;
- melanomi i drugi oblici raka;
itd.
Logično, glutation je veoma važan za zdravlje kože. Iako to nije dokazano, mnogi smatraju da uzimanje suplemenata glutationa može dovesti do svjetlijeg i mlađeg izgleda kože.
Zanimljivo je spomenuti da se glutation također dovodi u vezu s autizmom. Neka istraživanja su pokazala da su djeca, koja pate od poremećaja iz spektra autizma, predisponirana za slabiju proizvodnju glutationa. To znači i otežanu detoksikaciju organizma, odnosno, više štetnih tvari u mozgu.
Ali, zašto inače dolazi do deficita glutationa?
Manje glutationa, više slobodnih radikala
Sjetimo se, glutation mora biti u izbalansiranom odnosu sa slobodnim radikalima. Ako se taj balans značajnije naruši, nastaje bolest. Do toga mogu dovesti mnogi uzroci.
I dok je nezahvalno govoriti o nekom pojedinačnom uzroku koji narušava tu ravnotežu, postoje faktori koji dokazano mogu dovesti do povećanja broja slobodnih radikala u tijelu, a time i smanjene učinkovitosti glutationa te drugih antioksidansa.
Neki od tih faktora su:
- razni upalni procesi;
- dugotrajne bolesti;
- UV zračenje i drugi oblici radijacije;
- zagađen okoliš (zrak, voda, tlo);
- pesticidi i sredstva za čišćenje;
- nezdrava prehrana (rafinirani ugljikohidrati, trans-masti i slično);
- pretjerana fizička aktivnost;
- neumjerena upotreba alkohola;
- duhanski dim;
- lijekovi;
itd.
Smatra se da i genetika igra veliku ulogu u proizvodnji glutationa. Ali, ne treba zaboraviti da mi svojim ponašanjem (životnim stilom) možemo aktivirati ili deaktivirati određene genetske predispozicije.
Glutation i moderan način života
Nažalost, moderan način života više pogoduje slobodnim radikalima, nego antioksidansima. Činjenica je da se ljudi danas uglavnom premalo kreću, nezdravo jedu, konstantno su izloženi stresu i raznim toksinima… A jedno se uglavnom naslanja na drugo.
Recimo, ako je osoba pod dugotrajnim stresom, onda je izvjesno da u tijelu ima povećan broj slobodnih radikala. To znači i da se glutation proizvodi u većoj mjeri, a kako bi pokušao neutralizirati te nestabilne molekule.
Međutim, veliki stres obično podrazumijeva i lošu prehranu. Loša prehrana znači povećavanje broja slobodnih radikala, a smanjen unos glutationa i drugih antioksidansa (kao što su vitamin A, vitamin C, kvercetin, kurkumin, cink, vitamin E, itd.).
Uz stres ide i premalo sna, a nerijetko i poroci poput pušenja, alkohola, sedativa i slično. Usput se mogu javljati i razni upalni procesi, što samo doprinosi narušavanju prirodne ravnoteže u tijelu.
Organizam je u tom slučaju pod permanentnim pritiskom. Stalno se mora boriti, i to na više različitih strana. Glutation i druge korisne tvari tada jednostavno nisu u stanju pokriti tako široko “bojno polje”. Nažalost, tada uglavnom dolazi do razvoja različitih bolesti.
Kako nadoknaditi glutation?
Kako bismo “nadoknadili” glutation, odnosno vratili balans između njega i nestabilnih molekula, potrebno je djelovati u dva pravca istovremeno.
Kao prvo, trebamo izbjegavati ono što dovodi do povećanih vrijednosti slobodnih radikala. Kao drugo, omogućiti organizmu optimalnu proizvodnju i unos glutationa te drugih korisnih supstanci.
Ukratko, trebamo usvojiti zdraviji životni stil. U pojedinim slučajevima se uzimaju i dodatne doze glutationa, bilo putem suplemenata ili liječničkom intervencijom (inhalacija, injekcije i slično).
Što se tiče suplemenata, nije loše spomenuti da se glutation na taj način uglavnom uzima u reduciranoj formi, kao L-glutation. U tom obliku ga tijelo bolje apsorbira.
Glutation i način života
Nabrojat ćemo neke od promjena u načinu života koje mogu doprinijeti boljim razinama glutationa u tijelu, a tako i snažnijem imunitetu.
Smanjiti stres
Više stresa znači više slobodnih radikala, a slabiju proizvodnju glutationa.
Suvišnog stresa se možemo riješiti na više načina. U tome nam mogu pomoći različite tehnike opuštanja i drugi mehanizmi suočavanja sa stresom, uključujući meditaciju, vježbe disanja, progresivnu mišićnu relaksaciju i slično. Bavljenje nekim hobijem, druženje s bliskim ljudima i boravak u prirodi također pomažu.
Čak i ako smatramo da nemamo nekih mentalnih problema, kod većeg stresa nije loše porazgovarati s psihoterapeutom. Savjeti stručnjaka nam mogu olakšati situaciju i sačuvati zdravlje.
Piti dovoljno vode
Voda je ključna za normalno odvijanje procesa u našem tijelu. Nažalost, veliki broj ljudi ne unosi dovoljno vode u organizam. Previše šećera, soli, kofeina i alkohola u prehrani također doprinosi dehidraciji.
Blaga dehidracija može izazvati glavobolju, slabiju koncentraciju i pamćenje, loše raspoloženje i slično, a dugotrajni nedostatak vode u tijelu dovodi do stvaranja bubrežnih kamenaca, suhe kože te mnogih drugih problema.
Nije teško pretpostaviti da se ni glutation ne može normalno proizvoditi u dehidriranom organizmu.
Zdravije jesti
Vodu unosimo i putem hrane, a najviše preko svježeg voća i povrća. Iako se stručnjaci ne mogu složiti oko neke idealne prehrane (to ovisi i od načina života i potreba svakog pojedinca), ipak postoje neke generalne preporuke.
Na primjer, mediteranska dijeta se smatra jednom od najzdravijih. Tu se naglasak stavlja na konzumiranje svježeg voća i povrća, integralnih žitarica, nezasićenih masnih kiselina (npr. ekstra djevičanskog maslinovog ulja i orašastih plodova)…
Izbjegava se visoko prerađena hrana, poput rafiniranih ugljikohidrata, mesnih prerađevina, zaslađenih pića i slično. To uključuje gotova jela i brzu hranu (fast food).
U kontekstu ove naše priče, može se reći da je u mediteranskoj dijeti povećan unos antioksidansa, uključujući glutation, a istovremeno je smanjena konzumacija namirnica koje dovode do stvaranja slobodnih radikala.
Bez obzira na to radi li se o mediteranskom ili nekom drugom načinu zdrave prehrane, uvijek važi pravilo: što je hrana prirodnija, to bolje.
Uvesti umjerenu i redovnu fizičku aktivnost
Fizička aktivnost potiče stvaranje slobodnih radikala, a to je dobra stvar. Kao što smo ranije vidjeli, slobodni radikali su, u normalnim vrijednostima, vrlo korisni za naše zdravlje. Pored ostalog, umjereno stvaranje slobodnih radikala potiče i dodatnu proizvodnju glutationa.
Međutim, pretjerana vježba, posebno ako je praćena lošom ishranom, nedovoljnim odmaranjem i drugim negativnim faktorima, može dovesti do prevelikog stvaranja slobodnih radikala. Tako se narušava ravnoteža, pa glutation ne može dovoljno efikasno štititi organizam.
U svakom slučaju, redovna fizička aktivnost je nužna i za fizičko i za psihičko zdravlje. Ona treba biti prilagođena mogućnostima i zdravstvenom stanju svakog pojedinca.
Bilo da se bavimo nekim sportom, jogom, “običnom” šetnjom ili kombiniramo različite vrste vježbi (što je najoptimalnije za proizvodnju glutationa), treba voditi računa da to bude umjereno, ali redovno.
Izbjegavati toksine
Toksini mogu značajno povećati broj slobodnih radikala u tijelu. Nažalost, naš organizam je gotovo stalno izložen raznim toksinima i polutantima.
Zagađujući okoliš, štetimo prvenstveno sebi. Nažalost, na onečišćenje prirode ne možemo mnogo utjecati, osim da budemo ekološki svjesniji kao pojedinci. Ali, postoje brži i konkretniji načini na koje možemo izbjegavati te opasne tvari.
Prije svega, toksine unosimo putem hrane, i to najčešće u obliku pesticida, teških metala, hormona i antibiotika u životinjskom mesu, umjetnih konzervansa i bojila, pojačivača okusa te drugih aditiva.
Iz tog razloga, kad god je moguće, trebamo birati organsku hranu. Kao što je ranije naglašeno, svakako je dobro izbjegavati industrijski prerađene namirnice jer djeluju toksično, odnosno upalno.
Duhanski dim, alkohol, opojne droge i razni lijekovi također predstavljaju izvore opasnih toksina.
Osim toga, toksini ulaze u naše tijelo i putem korištenja sredstava za čišćenje te raznih kozmetičkih preparata.
U slučaju agresivnih sredstava za čišćenje, preporučljivo je uvijek koristiti masku i rukavice. Naravno, postoje i manje toksične, prirodnije varijante. Tu su uvijek i sirće/ocat te soda bikarbona.
S obzirom na to da i kozmetika može biti izvor toksina, također bismo se trebali okrenuti prirodnim preparatima. Neke do njih možemo napraviti i sami. Primjer može biti maska za lice od zelenog čaja.
Glutation u hrani
Zdrav organizam proizvede najmanje 8 000 mg glutationa u jednom danu. Čak i prehranom koja je bogata voćem i povrćem, dnevno unesemo “samo” oko 150 mg ovog antioksidansa. S obzirom na važnost koju glutation ima u našem tijelu, ni to nije malo – svaki miligram je bitan.
Prisutan je u sirovom mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, ali se termičkom obradom i pasterizacijom glutation uništava. Također ga nalazimo i u špinatu, avokadu, šparogama te u okri (bamiji). Ipak, očito je da hranom jednostavno ne možemo direktno unijeti dovoljno glutationa.
Međutim, zdravom i raznolikom ishranom uzimamo tvari koje pomažu u proizvodnji glutationa (npr. sumpor), kao i one koje pojačavaju njegovo djelovanje (npr. vitamin C i selen).
Ovo su neke od namirnica koje povoljno djeluju na nivo glutationa u organizmu:
- lisnato povrće poput brokule, karfiola, prokulica, kupusa, kelja, radiča i slično;
- puretina, govedina, jaja, riba, piletina;
- orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke;
- integralne žitarice (npr. zob i smeđa riža);
- luk, poriluk, češnjak;
- gljive;
- mlijeko, mladi sir, sirutka;
- paprike, citrusi, ogrozd te drugo voće i povrće;
itd.
Dakle, nije cilj hranom unositi samo već formiran glutation, nego i sve ono što omogućava njegovu proizvodnju i normalno djelovanje.
Smatra se i da se nivo glutationa može poboljšati uzimanjem suplemenata kao što su:
- sikavica (lat. Silybum marianum, engl. milk thistle);
- proteini sirutke (whey protein);
- sjeme lana;
- kurkuma;
- gusô (alge Eucheuma);
itd.
COVID-19, glutation i NAC
Koliko je glutation važan za zdravlje respiratornog sistema, govori činjenica da ga u plućima ima čak 1000 više nego u drugim organima.
S druge strane, loše navike te razni poremećaji i bolesti mogu značajno smanjiti njegovu prisutnost. Recimo, u plućima osoba koje pretjerano konzumiraju alkohol, vrijednosti glutationa mogu pasti i za 90%.
Inače, po svom sastavu, glutation spada u tripeptide. Dakle, sastoji se od tri aminokiseline, i to od glutamata, glicina i cisteina. Svaka od ovih komponenti je i sama po sebi vrlo važna za zdravlje.
N-acetilcistein ili NAC, poznati lijek koji se uzima i u formi suplementa, nije ništa drugo nego oblik cisteina, tj. jedne od aminokiselina koje izgrađuju glutation. Višestruko je koristan.
Pored ostalog, NAC pomaže kod raznih mentalnih poremećaja (uključujući ovisnosti), poboljšava plodnost kod žena i muškaraca, povoljno djeluje na razinu šećera u krvi, štiti mozak, crijeva, jetru i bubrege…
NAC je posebno koristan kod upala organa za disanje. Djeluje kao ekspektorans, odnosno, razrjeđuje sluz i olakšava iskašljavanje. Pokazao se efikasnim u olakšavanju raznih problematičnih stanja dišnih puteva, od alergija, preko upale sinusa, do bronhitisa, astme, cistične fibroze, itd.
Zato se stručnjaci nadaju da bi davanje dodatnih doza glutationa i/ili NAC-a moglo pomoći u prevenciji i liječenju težih oblika bolesti COVID-19. Međutim, potrebno je izvršiti dodatna istraživanja.
U organizmu je sve povezano, potreban oprez
Procesi u našem tijelu su veoma kompleksni i interaktivni. Sve je međusobno povezano. Na primjer, da bi nastao glutation, potreban je i spomenuti cistein. Ali, cistein se ne može proizvesti ako u organizmu nema određene količine folata (folne kiseline) te vitamina B6 i vitamina B12.
Isto tako, glutation ne može biti dovoljno učinkovit ako nam nedostaje drugih antioksidansa. Sam glutation, pored ostalog, pojačava djelovanje vitamina C, vitamina E, kao i vitamina D.
Dakle, bilo bi pogrešno izdvojiti samo jednu supstancu i smatrati da ćemo isključivo njenim nadoknađivanjem postići neko idealno zdravlje.
Zato je važno o zdravlju stalno voditi brigu, a ne samo kad se razbolimo. Na taj način organizmu omogućavamo postizanje ravnoteže među svim poznatim i nepoznatim faktorima.
Osim toga, pretjeran unos antioksidansa također može djelovati štetno. Antioksidansi se, u tom slučaju, mogu početi ponašati kao slobodni radikali.
Zaključak
Glutation se smatra jednim od najmoćnijih i najvažnijih antioksidansa. Krucijalan je za detoksikaciju organizma. Štiti nas od brojnih bolesti, poboljšava funkciju mozga, pluća i drugih organa. Općenito podiže imunitet.
Njegove vrijednosti mogu opadati uslijed starenja, nezdravih životnih navika i raznih bolesti. Tada dolazi do pretjeranog povećanja slobodnih radikala.
Zdravim načinom života, svojim stanicama omogućavamo normalnu proizvodnju glutationa.
Stručnjaci istražuju potencijalne koristi dodatnih doza glutationa i NAC-a u prevenciji te olakšavanju simptoma težih slučajeva bolesti COVID-19.
Međutim, s obzirom na složenost procesa u našem organizmu, posebno kada se radi o antioksidansima, potreban je oprez. Previše antioksidansa, pa tako i glutationa, također može biti štetno za zdravlje.
Za optimalan nivo glutationa, općenito se preporučuju raznovrsna i redovna fizička aktivnost, dovoljno sna, prehrana sa dosta voća i povrća te izbjegavanje stresa i nezdravih navika.
Napomena: Sadržaj ove stranice ne može biti zamjena za stručni savjet i medicinsku uslugu. U slučaju bilo kakvih pitanja i dilema vezanih za zdravlje, uključujući i korištenje dodataka prehrani, prvo porazgovarajte sa svojim doktorom. Unaprijed svakako pažljivo pročitajte upute na deklaracijama proizvoda.
