Sindrom propusnih crijeva ili intestinalna hiperpermeabilnost (popularno engl. leaky gut) je probavni poremećaj kojeg karakterizira povećana propusnost crijeva. Ta pretjerana propusnost omogućava bakterijama, virusima, toksinima i drugim štetnim tvarima da “procure” kroz crijevni zid i tako uđu u naš krvotok.
Zanimljivo je spomenuti da veliki broj stručnjaka ne priznaje sindrom propusnih crijeva kao medicinski poremećaj. Jednostavno, ta problematika, iako sve popularnija, trenutno nije dovoljno istražena. S druge strane, postoje ozbiljna istraživanja koja dokazuju postojanje ovog sindroma i njegovu direktnu povezanost s raznim zdravstvenim problemima.
Sindrom propusnih crijeva: o čemu se radi?
Znamo da je probavni sistem izuzetno važan za naše zdravlje. Upravo se u njemu odvijaju procesi preko kojih organizam uzima hranjive tvari. Osim toga, on ima i zaštitnu ulogu. Naime, crijevni zid služi kao neka vrsta kontrolnog punkta, gdje se zaustavljaju štetne tvari, a one hranjive se propuštaju u krvotok i dalje se transportiraju prema organima.
Kada je zid tankog crijeva zdrav, on tada u krv propušta vodu i nutrijente, a blokira prolaz većim česticama, tj. djelomično probavljenoj hrani, toksinima i štetnim organizmima. Međutim, ako je zid “klimav”, odnosno, ako veze između epitelnih stanica iz nekog razloga olabave, onda u krvotok mogu ući i razni patogeni.
Onoga trena kada tijelo prepozna da se u njemu nalaze takvi uljezi, pale se alarmi te dolazi do stvaranja upalnih procesa. Neki stručnjaci smatraju da je upravo povećana propusnost crijeva uzrok mnogih bolesti. Naime, uništavajući bakterije, toksine i ostale uljeze, koji uđu u organizam kroz oštećeni crijevni zid, dolazi i do kolateralne štete, tj. do oštećenja tkiva i organa.
Simptomi
Sindrom propusnih crijeva može se prepoznati po probavnim tegobama, alergijama na određenu hranu, umorom i problemima s kožom.
Među najčešćim simptomima ovog probavnog poremećaja su:
- dijareja (proljev);
- konstipacija (otežano pražnjenje crijeva);
- iscrpljenost, manjak energije;
- zapušenje sinusa i česte prehlade;
- glavobolje;
- zbunjenost;
- problemi s koncentracijom;
- “mentalna magla” ili “magla mozga”;
- problemi s kožom, poput akni, ekcema i drugih iritacija;
- bol u zglobovima;
- razni upalni procesi;
itd.
Sindrom propusnih crijeva i druge bolesti
Smatra se da sindrom propusnih crijeva može dovesti do pojave raznih drugih stanja i bolesti, poput sindroma česte iscrpljenosti, migrena, multiple skleroze, fibromialgije (ukočenosti i bolova u mišićima i zglobovima), alergija na hranu, poremećaja u radu štitne žlijezde, srčanih oboljenja, naglih promjena raspoloženja, problema s kožom… Ovaj sindrom se dovodi u vezu i razvojem anksioznih poremećaja, depresije, autizma te karcinoma.
Međutim, za te tvrdnje ne postoje čvrsti znanstveni dokazi. Ipak, unatoč nedostatku dokaza, sindrom propusnih crijeva se povezuje sa mnogim poremećajima i bolestima modernog doba. U nastavku ćemo nabrojati i ukratko opisati neke od njih.
Celijakija
Celijakija ili glutenska enteropatija je autoimuna bolest koja se izražava kroz preosjetljivost na gluten. Nekoliko istraživanja je dokazalo kako je sindrom propusnih crijeva učestaliji kod osoba koje pate od celijakije.
Interesantno, postoji i studija koja povezuje unos glutena sa većom propusnošću crijeva kod ljudi koji su intolerantni na gluten. Drugim riječima, a prema tom istraživanju, ako osoba pati od celijakije i u svoje tijelo unese gluten, propusnost crijeva se time povećava.
Dijabetes
Postoje istraživanja koja ukazuju na vezu između sindroma propusnih crijeva i razvoja dijabetesa tipa 1. Dijabetes nastaje zbog autoimunog uništavanja beta-stanica u pankreasu/gušterači, a koje su zadužene za proizvodnju inzulina.
Po jednoj od teza, do ovog autoimunog uništavanja beta-stanica dolazi zbog povećane propusnosti crijeva. Naime, sindrom propusnih crijeva podrazumijeva prolazak neželjenih tvari i mikroorganizama iz probave u krv. To naše tijelo prepoznaje kao napad, pa aktivira autoimunu reakciju, prilikom koje dolazi do uništavanja dijelova pankreasa.
Jedna studija je pokazala kako je kod 42% osoba sa dijabetesom tipa 1 značajno povećana razina zonulina. Zonulin je protein koji je zadužen za veću ili manju propusnost crijeva, odnosno, on određuje koliko su čvrsto povezane stanice u crijevnom zidu.
Također, jedno istraživanje na životinjama pokazalo je kako je kod štakora, koji su razvili dijabetes, prethodno bila uočena nenormalno velika propusnost crijeva.
Chronova bolest
Chronova bolest ili granulomatozni ileitis je probavni poremećaj. Karakterizira ga uporna upala crijeva. Smatra se da sindrom propusnih crijeva igra značajnu ulogu kada je u pitanju Chronova bolest.
Ne samo da se pokazalo kako pacijenti, koji pate od Chronove bolesti, uglavnom imaju i sindrom propusnih crijeva, nego je i kod nekih njihovih krvnih srodnika zabilježena povećana propusnost crijevnog zida.
Iz tog razloga se smatra da je sindrom propusnih crijeva na neki način povezan sa genetskom komponentom Chronove bolesti.
Sindrom iritabilnog crijeva
Sindrom iritabilnog crijeva (engl. IBS) se također direktno povezuje sa povećanom propusnošću crijeva. IBS je probavni poremećaj koji se može manifestirati, pored ostalog, i kroz dijareju i kroz konstipaciju.
Neka istraživanja pokazuju da je sindrom propusnih crijeva posebno prisutan kod onih osoba kod kojih je u pitanju D-IBS, odnosno sindrom iritabilnog crijeva kod kojeg prevladava dijareja.
Alergije na hranu
Sindrom propusnih crijeva bi mogao biti uzrok i za razne alergije na hranu. Nekoliko studija je pokazalo da osobe koje imaju alergiju na određene namirnice, također imaju i povećanu propusnost crijeva.
U tom smislu, moglo bi biti da, s obzirom na postojeći sindrom propusnih crijeva, u krvotok tih osoba mogu kroz crijevni zid proći i neki proteini iz hrane. Ove proteine organizam prepoznaje kao prijetnju, pa dolazi do imunološke reakcije. Ne zaboravimo, svaka alergijska reakcija je, ustvari, odgovor našeg tijela na određenu tvar, a koju ono smatra potencijalno opasnom.
Zbog čega nastaje sindrom propusnih crijeva?
Sindrom propusnih crijeva trenutno još uvijek predstavlja svojevrsnu medicinsku misteriju. Jednostavno, o njemu i povezanosti s drugim bolestima uglavnom postoje samo indicije i pretpostavke, ali ne i dovoljan broj čvrstih dokaza.
Međutim, a kao što je već spomenuto, sindrom propusnih crijeva se dovodi u vezu sa povišenom razinom zonulina, proteina koji regulira povezanost među stanicama crijevnog zida. Ali, zašto dolazi do pretjeranog stvaranja zonulina, pa tako i do veće propusnosti crijeva?
Pretpostavlja se da postoje dva uzroka koja dovode do takvog stanja: disbalans ili disbioza crijevne mikroflore i – unos glutena. Drugim riječima, pretpostavka je da, osim genetskih predispozicija, do povećane propusnosti crijeva mogu dovesti i narušen balans u odnosu “dobrih” i “loših” baterija u probavi, kao i konzumacija namirnica koje sadrže gluten (npr. pšenica i neke druge žitarice).
Ipak, neka istraživanja ukazuju na to da gluten povećava propusnost crijeva samo kod osoba koje već imaju određene probavne poremećaje, kao što su celijakija i sindrom iritabilnog crijeva.
Sindrom propusnih crijeva: ostali potencijalni uzroci
Smatra se da sindrom propusnih crijeva ne nastaje zbog jednog uzroka, već zbog kombinacije više njih. Navest ćemo neke od faktora koji mogu utjecati na povećanu propusnost crijeva.
Pretjeran unos šećera
Nezdrava prehrana bogata šećerom (posebno fruktozom) negativno utječe na funkciju sluznice crijeva, a tako i povećava njenu propusnost.
Nesteroidni protuupalni lijekovi ili nesteroidni antireumatici (engl. NSAID)
Dugotrajna upotreba ove skupine lijekova, poput aspirina i ibuprofena, može povećati propusnost crijevnog zida.
Neumjerena konzumacija alkohola
Prekomjerni unos alkoholnih pića također oštećuje crijeva i povećava njihovu propusnost.
Nutritivna deficijencija
Nutritivna deficijencija ili manjak hranjivih tvari u organizmu, konkretno nedostatak vitamina D i A te cinka, isto može biti jedan od uzroka povećane propusnosti crijeva.
Upale
Pretpostavlja se da se sindrom propusnih crijeva može razviti i zbog dugotrajnih upalnih procesa u tijelu.
Stres
Ako je organizam pod velikim i stalnim stresom, to može rezultirati raznim gastrointestinalnim poremećajima, uključujući sindrom propusnih crijeva.
Loše zdravlje crijeva
Već je spomenuto da disbioza crijevne mikroflore može dovesti do povećane propusnosti crijeva. To i ne treba čuditi, s obzirom na to da u našem probavnom sistemu ima više bakterija, nego što imamo ukupno stanica u tijelu. Neke od tih bakterija nazivamo “dobrim”, a neke “lošim”.
Dok je među njima dobar omjer, ove “loše” nisu toliko loše, tj. nisu štetne. Međutim, ako se taj balans naruši, dolazi do različitih poremećaja u probavi, od kojih je jedan i oštećenje crijevnog zida, tj. do povećanje propusnosti crijeva.
Prekomjerni rast kvasca
Jedna skupina gljivica, zvana kvaščeve gljivice ili kvasci, prirodno je prisutna u našoj probavi. Međutim, moderan način života, koji često uključuje i nezdravu prehranu, može dovesti do povećane prisutnosti ovih gljivica u crijevima, a tako i do veće propusnosti crijevne sluznice.
Sindrom propusnih crijeva: postoji li lijek?
Sindrom propusnih crijeva nije službeno priznat kao medicinska dijagnoza, pa se ne može ni govoriti o nekim stručnim tretmanima.
Ipak, postoje koraci koje možemo poduzeti kako bismo općenito poboljšali zdravlje svojih crijeva. Jedan od osnovnih ciljeva je povećati populaciju “dobrih” bakterija u probavi.
Nabrojat ćemo neke od tih načina za poboljšanje zdravlja crijeva.
Ograničiti unos rafiniranih ugljikohidrata
Štetne bakterije se hrane šećerima. Unosom rafiniranih ugljikohidrata (peciva i tjestenina od bijelog brašna, bijela riža, kolači, slatkiši, sokovi…) mi zapravo hranimo štetne mikroorganizme u svojoj probavi. Time potičemo njihovo razmnožavanje i razvoj, pa dolazi do dominacije ovih “loših” bakterija u crijevima.
FODMAP dijeta
Iako se uglavnom koristi kod smanjenja simptoma IBS-a, smatra se da bi FODMAP dijeta mogla pomoći i u slučaju sindroma iritabilnog crijeva.
Radi se o vremenski ograničenom načinu prehrane, gdje se izbjegavaju određeni ugljikohidrati (oni iz FODMAP skupine), što bi trebalo dovesti do smanjenja nadimanja i drugih neugodnih simptoma.
Uzimanje probiotika
Probiotici nisu ništa drugo, nego “dobre”, tj. korisne bakterije. Možemo ih unositi putem određenih namirnica (jogurt koji sadrži žive kulture, kefir, prirodno fermentirano povrće, itd.) ili u obliku suplemenata.
Uz probiotike, preporučuje se konzumacija i prebiotika (vlakna), koji služe kao hrana probioticima. Prebiotike nalazimo u voću, povrću, mahunarkama, itd. Po potrebi ih također možemo uzimati u vidu dodataka prehrani.
Ograničiti unos određenih lijekova
Određeni medikamenti, kao što su antibiotici, oralni kontraceptivi i nesteroidni protuupalni lijekovi, oštećuju crijevni zid, pa tako mogu izazvati ili pogoršati sindrom propusnih crijeva. Zbog toga je najbolje izbjegavati takve lijekove kada je to moguće – naravno, sve u dogovoru s doktorom.
Prednosti i opasnosti “alternativnog” liječenja
S obzirom na to da sindrom propusnih crijeva nije priznat od strane medicinske struke, ne postoji ni stručni tretman, pa je svako liječenje automatski “alternativno”, odnosno neslužbeno. Međutim, to nikako ne znači da se ne trebamo konzultirati sa svojim doktorom i/ili nutricionistom. Naprotiv, bilo kakvi tretmani “na svoju ruku” mogu biti veoma opasni.
Inače, osobe koje pate od ovog poremećaja najčešće pribjegavaju raznim dijetama sa više ili manje smanjenim udjelom ugljikohidrata (radi se o dijetama kao što su low-carb, keto, paleo, carnivore…). Također uzimaju i razne dodatke prehrani, poput probavnih enzima, L-glutamina, kolagena, goveđeg kolostruma te raznih drugih preparata.
Međutim, svi smo mi jedinstveni. To znači, ono što može pomoći jednoj osobi, drugoj osobi može pogoršati stanje. Iz tog razloga je potrebna dobra upućenost u tematiku, oprez i – mnogo strpljenja. Nije loše voditi dnevnik prehrane, kako bismo imali bolju preglednost namirnica i aktivnosti koje pomažu ili odmažu u procesu liječenja.
Općenito govoreći, za prevenciju i liječenje sindroma propusnih crijeva, preporučuje se zdrava i odgovarajuća prehrana, dovoljno kvalitetnog sna, redovna fizička aktivnost, redukcija stresa te izbjegavanje kofeina, alkohola, nikotina i drugih štetnih tvari.
Sindrom propusnih crijeva: zaključak
Svi mi imamo djelomično propusna crijeva. Da je crijevni zid potpuno nepropustan, hranjivi sastojci iz probave ne bi mogli doći do naših organa. Ali, ako je previše propustan, to može dovesti do većih i trajnih zdravstvenih problema.
Jedni tvrde da je sindrom propusnih crijeva uzrok mnogih bolesti: od celijakije i kolitisa, preko dijabetesa, do karcinoma. Spominju i vezu s autizmom, ADHD-om, artritisom, demencijom, anskioznim i depresivnim poremećajima…
S druge strane, njihovi oponenti kažu kako je činjenica da kod određenih bolesti postoji i povećana propusnost crijeva, ali da ona nije uzrok bolesti, nego upravo njena posljedica. Osim toga, smatraju da je potpuno iracionalno toliki broj bolesti svoditi na jedan uzrok, posebno kada za takve tvrdnje ne postoje dovoljno dobri dokazi.
Kako god, sindrom propusnih crijeva je vrlo zanimljiva tema. Ako ništa drugo, ona skreće pažnju na važnost zdravlja naših crijeva. Naime, bez zdrave probave, nema ni zdravog organizma. Često se ističe da više od 70% našeg cjelokupnog imuniteta dolazi upravo iz crijeva.
Dakle, crijeva su izuzetno važna za cjelokupno zdravlje, ali su i veoma osjetljiva na one loše aspekte modernog načina života. Tu se prvenstveno misli na nezdravu prehranu, manjak kretanja te na stres. Zbog toga je nužno da se vlastitoj probavi ozbiljnije posvetimo – jednostavno, alternativa nije nimalo zabavna.
Napomena: Sadržaj ove stranice ne može biti zamjena za stručni savjet i medicinsku uslugu. U slučaju bilo kakvih pitanja i dilema vezanih za zdravlje, uključujući i korištenje dodataka prehrani, prvo porazgovarajte sa svojim doktorom. Unaprijed svakako pažljivo pročitajte upute na deklaracijama proizvoda.
