Dopamin je tvar koja u našem organizmu obavlja nekoliko izuzetno važnih funkcija. Iako se u medijima često navodi kako je dopamin zadužen za užitak i sreću, stručnjaci naglašavaju da je uloga dopamina u tijelu mnogo kompleksnija.
Dopamin: od raspoloženja do imuniteta
Dopamin se u tijelu ponaša i kao hormon i kao neurotransmiter. Ne samo da je vrlo važan faktor u kognitivnim i emocionalnim procesima i reakcijama, već je odgovoran i za motoričke funkcije.
Dakle, dopamin djeluje na psihu i na tijelo. Pored raspoloženja, regulacije sna, memorije, koncentracije, motivacije, itd., on ima bitnu ulogu i u kardiovaskularnom sistemu, probavi, radu bubrega, pankreasa (gušterače), imunološkog sistema…
Dopamin i poremećaji
Kolika je važnost dopamina, govori i činjenica da poremećaji u proizvodnji ove supstance mogu dovesti do ozbiljnih problema, kao što su:
- Parkinsonova bolest;
- ADHD;
- depresija;
- Sindrom nemirnih nogu;
- razne ovisnosti;
- psihoze;
itd.
Dopamin kao “štafeta”
Naš mozak je uglavnom sačinjen od neurona, odnosno živčanih ili nervnih stanica/ćelija. Uloga tih stanica je da prenose informacije jedna drugoj, a dalje prema mišićima i žlijezdama.
Neuroni ove informacije ili poruke prenose putem signalnih molekula, koje nazivamo neurotransmiterima. Dopamin je jedan od tih neurotransmitera.
Sličan proces transmisije informacija smo mogli vidjeti u raznim špijunskim i ratnim filmovima: neka važna pismena ili usmena poruka se prenosi od jedne do druge osobe ili telefonske centrale, sve dok ne dođe do konačnog odredišta.
Isto je i u atletskoj štafeti: jedan trkač štafetnu palicu predaje drugom trkaču iz svoje ekipe. U ovom smislu, trkači bi bili neuroni, a palica neurotransmiter, odnosno, dopamin.
Kako dopamin djeluje na naše ponašanje?
Dopamin se često naziva “hormon sreće”. Ističe se njegova veza s užitkom. Iako je, bez dileme, povezan i sa srećom i s užitkom, dopamin ima nešto kompleksnije djelovanje.
Prema novijim istraživanjima, preciznije bi bilo reći da je dopamin direktno povezan sa sistemom nagrađivanja i motivacijom. Pojednostavljeno rečeno, naš mozak, na osnovu iskustva, procjenjuje gdje ćemo sa što manje truda doći do što veće nagrade, a nagrada je osjećaj ugode i zadovoljstva.
Upravo se zato dopamin dovodi u vezu s raznim ovisnostima i drugim nezdravim navikama.
Dopamin i nezdrave navike
Nikotin, šećer, alkohol, kofein, narkotici te druge tvari i aktivnosti mogu snažno utjecati na proizvodnju i recepciju dopamina u tijelu.
Kada mozak procijeni da uskoro može dobiti “nagradu”, već se tada izlučuju određene količine dopamina. Na primjer, ako čujemo da smo dobili neku poruku na mobitelu ili na društvenim mrežama, iako još ne znamo o čemu se radi, ipak unaprijed možemo osjećati određenu vrstu ushićenja i biti motivirani da što prije vidimo sadržaj poruke.
Iduća doza se otpušta kada konzumiramo tu “nagradnu aktivnost”. To dugoročno oblikuje naš mozak i usmjerava nas prema određenim ponašanjima, bila ona nezdrava ili ne. Na taj način se formiraju navike i ovisnosti.
Dopamin: još, još!
Određene tvari i aktivnosti, koje djeluju stimulativno na naš mozak, naglo povećavaju nivo dopamina u organizmu. Ta velika, snažna doza se mozgu toliko svidi, da onda samo želi još, i to što prije.
Vremenom, kako se formira navika, dolazi do zasićenja i u mozgu se proizvodi sve manje dopamina, kao što se smanjuje i broj receptora za dopamin. To znači, ako želimo postići jednak užitak kao što je bio onaj na početku, moramo uzimati sve više određene tvari i/ili povećavati određenu aktivnost.
Najočitiji je primjer sa ovisnostima o opojnim drogama: taj nesretni put obično počinje od nekih “lakših” droga, da bi osoba počela koristiti one sve snažnijeg djelovanja na mozak i u sve većim količinama, jer je sve teže postići užitak.
Teški ovisnici o heroinu često kažu kako se više i ne radi o užitku (kojeg je na kraju nemoguće i osjetiti), nego je cilj samo smiriti apstinencijsku krizu, koja ima strašne simptome.
Vrijedi i za društvene mreže, igrice, hranu…
Princip je sličan i kod svih drugih ovisnosti: od pornografije, nezdrave prehrane, “lajkova” na društvenim mrežama, kockanja…
Mozak traži onu famoznu dozu dopamina, odnosno istu količinu užitka, ali sve teže dolazi do nje.
Problem sa pretjeranim lučenjem dopamina je i što se mijenja efikasnost dopaminskih receptora u mozgu, pa počinjemo gubiti interes za mnoge druge stvari. To može rezultirati kompulzivnim ponašanjem, gdje je osoba sve manje sposobna odoljeti toj nezdravoj navici.
Iako je usko povezan s ovisnostima, dopamin nije jedini uzrok stvaranja ovisničkog ponašanja. Tu su i mnogi drugi faktori, poput genetike, načina odrastanja, životnih okolnosti, itd. Često se previđa činjenica da ovisnost nije stvar volje ili karaktera, već se u pozadini često kriju duboke traume, depresija, anksioznost i drugi poremećaji.
Dopaminski post
Zadnjih godina, “dopaminski post” je postao svojevrsni hit u popularnoj kulturi. Posebno ga zagovaraju i primijenjuju poduzetnici u Silicijskoj dolini, ali i mnoge glumice i glumci, pjevači te druge slavne osobe.
Sam koncept vuče korijene upravo iz različitih tretmana za liječenje ovisnosti. Ideja dopaminskog posta je jednostavna: suzdržavanjem od onoga što nam pruža užitak, možemo disciplinirati, “resetirati” vlastiti mozak (engl. reset – poništiti, ponovo postaviti, vratiti u početno stanje).
Posljedice viška dopamina
Živimo u vremenu stalnih “injekcija” dopamina – od društvenih mreža i igrica, preko gotovo neprekidne komunikacije s drugim ljudima, do filmova i serija. To nas je učinilo nekom vrstom ovisnika.
Kao posljedica toga, postali smo površni, stalno umorni, ne možemo se koncentrirati, nezdravo se hranimo, slabo spavamo, pod stresom smo, gubimo sate i sate na neproduktivne aktivnosti, oslabila nam je memorija…
Također, bojimo se tišine i mira, dosadu izbjegavamo pod svaku cijenu, samoću doživljavamo kao kaznu, a suočavanje s vlastitim mislima i samima sobom za neke je prava noćna mora.
Sve to mogu biti posljedice, pored ostalog, životnih navika koje dovode do česte i velike proizvodnje dopamina u mozgu. Srećom, uz nešto truda, to je moguće promijeniti.
Nastavak na sljedećoj stranici
