Da vrućina ima nepovoljan učinak na fizičko zdravlje, toga je većina ljudi svjesna.
Na rizike od izlaganja visokim temperaturama nas stalno upozoravaju stručnjaci i mediji u ljetnim mjesecima, posebno uoči i za vrijeme toplinskih valova.
Ipak, pretjerana vrućina jednako negativno djeluje i na psihičko zdravlje, o čemu se ne govori tako često, a svakako bi trebalo.
Ako se uzme u obzir i činjenica da stručnjaci predviđaju kako će temperatura iz godine u godinu sve više rasti i vrućina postajati još izraženija, to samo naglašava potrebu za ozbiljnijim pristupom ovom problemu.
Vrućina, podmukla opasnost
Dok se ljudi prema nekim drugim ekstremima povezanih s vremenom odnose vrlo ozbiljno (poplave, oluje, požari, itd.), vrućina se često podcjenjuje.
Osim što izloženost vrućini može izazvati poremećaje u radu srca i krvnih žila, probleme s disanjem, mučninu, dehidraciju, pa i smrt, vrućina također ugrožava psihičko zdravlje.
Neke od tih efekata pretjerane vrućine na psihu i ponašanje ćemo opisati u nastavku.
Vrućina potiče nasilje
Nije tajna da vrućina loše utječe na raspoloženje. Povećana frustriranost, bezvoljnost, uznemirenost ili bijes, nerijetko se javljaju kada nam je vruće.
Vrućina povećava šansu i od pojave nasilničkog ponašanja.
Istraživanja pokazuju da samo jedna standardna devijacija u porastu temperature dovodi do 4% više nasilja među pojedincima (npr. nasilje nad ukućanima) i povećanja od 14% grupnog nasilja.
Dakle, vrućina nije problem samo medicinskih stručnjaka, nego čitave zajednice.
Više suicida
Ne samo da izraženija vrućina povećava mogućnost od nasilja ljudi jednih prema drugima, nego i prema samima sebi.
U razdobljima kada je temperatura za 1 °C viša u odnosu na mjesečni prosjek, u SAD-u je zabilježeno povećanje stope suicida za 0.7%, a u Meksiku 2.1%.
Procjenjuje se da će, zbog globalnog zagrijavanja i sve većih vrućina, do 2050. godine u SAD-u i Meksiku biti dodatnih 9 000-40 000 slučajeva samoubojstva.
Valja napomenuti da je ova studija obuhvatila samo te dvije zemlje. Inače, SAD se nalazi na 23., a Meksiko čak na 125. mjestu po stopi suicida (od ukupno 179 zemalja sa popisa iz 2022. god.).
Drugim riječima, postoje mnoge druge države koje su, u tom smislu, mnogo ugroženije od SAD-a, a pogotovo od Meksika.
Vrućina nas… poglupljuje?
Nekoliko različitih istraživanja je pokazalo kako nam vrućina privremeno slabi kognitivne sposobnosti.
Na primjer, istraživači s Harvarda su 2016. godine pratili kognitivne funkcije kod 44 zdrava studenta prije, za vrijeme i nakon toplinskog vala. Proučavali su njihovu selektivnu pažnju, mogućnost pamćenja, brzinu zaključivanja i slično.
Od tih studenata, otprilike pola njih je živjelo u studentskom domu s klimatiziranim sobama, a ostali u domu bez klima-uređaja.
Na kraju se pokazalo da su studenti bez klime, dakle oni koji su bili izloženiji vrućini, imali značajno slabije rezultate na ovim testovima od svojih “klimatiziranih” kolega.
Problemi sa spavanjem
Redovan i kvalitetan san je izuzetno važan za cjelokupno zdravlje. Nedovoljno spavanja povećava rizik od srčanog i moždanog udara, dijabetesa, viška kilograma, probavnih problema, pada imuniteta, promjena raspoloženja, anksioznih poremećaja, depresije, problema s memorijom i koncentracijom…
Vrućina može značajno ometati ciklus spavanja. Jedan od važnijih faktora kvalitetnog sna je pad tjelesne temperature. Ako je u sobi prevruće, tijelo se ne uspijeva dovoljno ohladiti, što dovodi do plitkog i isprekidanog sna ili nemogućnosti da ikako zaspemo.
Nije dobro ni kada je zrak u spavaćoj sobi prehladan, pošto i to može remetiti normalan san. Ali, vrućina definitivno predstavlja jedan od najvećih problema za kvalitetan noćni odmor.
Inače, stručnjaci za optimalan san preporučuju temperaturu spavaće sobe od oko 18.3°C, ne previše ispod i ne previše iznad.
U svakom slučaju, mnogo je korisnije prepustiti se i ne boriti se direktno protiv insomnije jer to najčešće dovodi do još više negativnih misli.
Vrućina i postojeći psihički problemi
Pretjerana vrućina može posebno negativno djelovati na ljude koji već boluju od nekog poremećaja ili sindroma.
Na primjer, u to spadaju osobe koje imaju slabije izvršne funkcije (probleme s planiranjem, organizacijom, pamćenjem i slično).
Na primjer:
- ADHD;
- autizam;
- bipolarni poremećaj;
- depresija;
- psihoze;
- različite vrste demencije;
- ovisnosti o alkoholu, tabletama i/ili ilegalnim drogama.
Toplinski valovi općenito povećavaju stres, tjeskobu i loše raspoloženje, a u nekim slučajevima mogu voditi i do napada panike.
Dakle, kod osoba koje imaju problema i s uobičajenim svakodnevnim izazovima, izraženija vrućina može samo dodatno otežati stanje.
To je posebno opasno za ljude koji nemaju neku socijalnu sigurnost, tj. stalne izvore prihoda i bliske osobe koje bi im mogle pružiti podršku. Nažalost, taj izostanak sigurnosti i podrške može biti prilično prisutan kod nabrojanih kategorija.
Kako se zaštititi?
Sve što inače vrijedi kada je riječ o zaštiti od vrućine, vrijedi i u slučaju mentalnog zdravlja. Princip se svodi na dvije stvari: maksimalno smanjiti boravak na jakom suncu i u vrelim prostorijama, a redovno se i adekvatno rashlađivati.
Preporuke i savjeti
Ovo su uobičajene preporuke za zaštitu od vrućine:
- piti dovoljno vode, u prosjeku 6-8 čaša dnevno (ne čekati da ožednimo);
- jesti više manjih obroka dnevno, s naglaskom laganiju hranu, voće i povrće;
- izbjegavati rafinirane ugljikohidrate poput keksa i slatkiša, proizvoda od bijelog brašna, kao i hrane pržene u dubokom ulju i slično;
- izbjegavati zaslađena pića, kofein i alkohol;
- tuširati se mlakom ili prohladnom vodom;
- nositi prozračnu, laganu, svijetlu odjeću;
- izbjegavati fizički napor, posebno sredinom dana, kada je temperatura najviša;
- po mogućnosti, svaki dan po nekoliko sati odmarati u rashlađenoj prostoriji ili u dubokoj hladovini (npr. pored rijeke ili u parku);
- kako vrućina ne bi ulazila u kuću, preko dana zatvoriti i zamračiti prozore, otvoriti ih kada zađe sunce i vanjski zrak se rashladi. U tu svrhu može pomoći i ventilator, koji se okrene prema prozoru, kako bi vani izbacivao zagrijani zrak iz sobe. Nakon toga se može okrenuti od prozora prema sobi, da bi hladniji zrak unutra brže ulazio;
itd.
Napomena: ako osoba iz medicinskih razloga mora ograničiti unos vode, potrebno je da se prvo obrati svom doktoru za savjet.
Protiv vrućine tehnikama relaksacije
Toplinski valovi predstavljaju psihofizički stres, ali postoje tehnike relaksacije koje mogu pomoći da se negativni učinci pretjerane vrućine na mentalno zdravlje izbjegnu ili da se značajno ublaže.
Neke od tih tehnika su:
- vježbe disanja;
- svjesna prisutnost (mindfulness);
- skeniranje tijela;
- druge tehnike opuštanja.
Ove vježbe je najbolje provoditi redovno, a ne samo kada nam je teško. Tako možemo biti otporniji na stres koji, pored svega ostalog, i vrućina sa sobom nosi.
Kod većih psihičkih problema, svakako treba razgovarati sa psihoterapeutom, a posebno prije i za vrijeme perioda povećanog stresa, u ovom slučaju – toplinskih valova.
Vrućina i mentalno zdravlje: zaključak
Vrućina predstavlja veliki stres za organizam. Česti i dugotrajni toplinski valovi su smrtonosniji od svih drugih vremenskih neprilika (poplava, mećava, uragana, itd.).
Izlaganje ekstremnoj vrućini može dovesti do dehidracije, malaksalosti, toplinskog udara i smrti. Vrućina također povećava mogućnost od srčane i moždane kapi, a izaziva komplikacije i kod drugih stanja, poput dijabetesa i bubrežnih bolesti.
Pretjerana vrućina djeluje veoma negativno i na psihičko zdravlje. Slabi memoriju i koncentraciju, kvari raspoloženje, ometa normalan san, povećava nasilje, doprinosi autodestruktivnom ponašanju (uključujući ovisnosti, ali i suicid).
Vrućina može drastično pogoršati stanje kod osoba koje već imaju ozbiljnije kognitivne i emocionalne probleme. U to spada svako stanje koje podrazumijeva oslabljene izvršne funkcije: od autizma i ADHD-a, preko anksioznosti, depresije i psihoza, do različitih oblika demecije.
S obzirom na to da će vrućina, po svemu sudeći, svake godine postajati sve izraženija, struka i javnost se moraju ozbiljnije posvetiti ovoj problematici i pripremati načine na koje će moći uspješnije prevenirati i minimizirati opasnosti koje vrućina nosi.
